logo mix

Rab Danas

Nezavisni internetski portal otoka Raba

Petak, 25 Listopad 2019 07:26

Nova arheološka otkrića na Rabu - Otkriveno prapovijesno naselje i rimska vila na području Lopara

Autor:
Ocijeni sadržaj
(6 glasa/-ova)
Nova arheološka otkrića na Rabu - Otkriveno prapovijesno naselje i rimska vila na području Lopara Foto: K. Rabiega i P. Androić Gračanin

Bogata, no nedovoljno poznata arheološka baština otoka Raba u fokusu je istraživanja Instituta za arheologiju od 2013. godine, kada su započeti sustavni terenski pregledi i dokumentiranje svih arheoloških lokaliteta na otoku u sklopu projekta Arheološka topografija otoka Raba. Tim je istraživanjima uz utvrđivanje stanja poznatih lokaliteta, otkriveno još desetak novih, dosad nepoznatih lokaliteta koji pripadaju svim razdobljima - od prapovijesti do ranog novog vijeka.

 

 

Niz manjih objekata duž uvale
Loparska vila je, osim dimenzijama svoje središnje zgrade, koje sada možemo pretpostaviti u gabaritima od 30x 30 m, specifična i zbog postojanja niza drugih, manjih objekata smještenih duž cijeloga zaleđa uvale koji su po svoj prilici činili jedinstveni posjed. 

Ti se novootkriveni lokaliteti nalaze po čitavom otoku kojeg se promatra kao jedinstvenu cjelinu. Zahvaljujući suradnji s arheolozima iz Poljske, Institutom za arheologiju Sveučilišta Cardinal Stefan Wyszynski iz Varšave, od 2017. g. zajedničkim se snagama pristupilo drugoj fazi projekta tijekom koje se provode nedestruktivna geofizička i geoarheološka istraživanja te probna iskopavanja na pojedinim lokalitetima.

Suradnja hrvatsko-poljskih arheologa i studenata, koju koordiniraju dr. sc. Ana Konestra s Instituta za arheologiju i prof. Fabian Welc sa Sveučilišta Cardinal Stefan Wyszynski iz Varšave, nastavljena je tijekom rujna ove godine kampanjom istraživanja koja je obuhvatila provjeru rezultata geofizičkih mjerenja na području uvale Podšilo i rta Kaštelina u Loparu. Provedena su i daljnja geofizička mjerenja na više loparskih lokaliteta, ali i lokaliteta smještenih na području grada Raba te zračno snimanje i terenski pregled izabranih područja.

 

Otkriće prapovijesnog naselja na rtu Kaštelina u Loparu

Tijekom prošlogodišnje istraživačke kampanje rezultati geofizičkih mjerenja na rtu Kaštelina u Loparu ukazala su na postojanje niza struktura čiji tragovi, zbog debeloga nanosa sedimenta, nisu vidljivi na površini. Stoga su ovogodišnji radovi, koje je vodila članica ekipe diplomirana arheologinja Paula Androić Gračanin, obuhvatili iskopavanje manjeg područja lokaliteta s ciljem uvida u očuvanost i karakter tako naznačenih ostataka. Na veliko iznenađenje arheologa ostaci su sačuvani na gotovo 2 m ispod današnje površine i bez multidisciplinarnih metoda bilo bi gotovo nemoguće njihovo lociranje. Istraženi su ostaci dijela jedne kuće i većeg ognjišta, uz koje su sačuvane gotovo čitave posude i niz sitnih nalaza koji nam govore o životu ove zajednice: pribor za predenje vune, žrvanj za mljevenje žitarica te ulomci keramičkih posuda čije se porijeklo veže uz zapadnu obalu Jadrana. Osim toga, utvrđeno je kako su kuće bile građene kombinacijom kamena i drva te je naselje, u kojem se živjelo u razdoblju 5.-4. stoljeća prije Krista, po svoj prilici stradalo u vatri, nakon čega je zatrpano prirodnim nanosima sedimenta, zahvaljujući čemu se tako dobro sačuvalo.

Ovo otkriće, koje potvrđuje ranije pretpostavke o postojanje naselja iz željeznoga doba na rtu Kaštelina, značajno je za širi kvarnerski prostor na kojem dosad nisu istraženi stambeni objekti iz prapovijesnih razdoblja, a ono na Kaštelini iznimno je i zbog specifične loparske geologije, koja je u ovom slučaju omogućila dobru očuvanost prapovijesnih struktura.

 

Pronalazak brončanog predmeta na Kaštelini u Loparu (Foto: Paula Androić Gračanin)

 

Rimsko ruralno gospodarstvo u uvali Podšilo

U uvali Podšilo, sa sjeverne strane Loparskoga poluotoka, ranijim su istraživanjima i geofizičkim mjerenjima otkrivene rimske keramičarske peći i niz ostataka arhitekture, čiji su precizni karakter i međusobna organizacija dosad izmicali arheolozima. Otegotna okolnost u proučavanju ovoga lokaliteta je snažna erozija koja je izrazito izmijenila krajolik uvale od antičkoga razdoblja do danas, a djeluje i dalje na arheološke ostatke noseći ih i na desetke metara od njihova originalnoga položaja. Zahvaljujući novom setu geofizičkih mjerenja te probnim iskopavanjem manjeg dijela tako naznačenog kompleksa, tijekom kampanje 2019. g. otkriveno je postojanje većeg arhitektonskog kompleksa organiziranoga oko središnjeg, vjerojatno otvorenoga prostora. Takav raster upućuje na tipičan tlocrt rimskih vila s unutarnjim središnjim dvorištem oko kojeg se smještaju stambene i gospodarske prostorije.

Dio jedne takve prostorije ove je godine istražen probnim iskopavanjima, a nalazi upućuju na njeno korištenje kroz 4. st., no i na pregradnje i adaptacije, što bi upućivalo na moguće ranije nastajanje cijeloga sklopa. Loparska vila je, osim dimenzijama svoje središnje zgrade, koje sada možemo pretpostaviti u gabaritima od 30x 30 m, specifična i zbog postojanja niza drugih, manjih objekata smještenih duž cijeloga zaleđa uvale koji su po svoj prilici činili jedinstveni posjed. Oni su mogli služiti kao skladišta, objekti za neku proizvodnu aktivnost, na primjer preradu maslina ili grožđa i slično, a značajne su dakako i keramičarske peći koje su također dio ovog rimskodobnog ruralnog gospodarskog kompleksa, a na istočnom su Jadranu vrlo rijedak nalaz.

 

Arheolozi tijekom istraživanja na Kaštelini u Loparu (Foto: Paula Androić Gračanin)

 

Odlična suradnja s lokalnim zajednicama

Kako ističe arheologinja Ana Konestra, ovogodišnja su otkrića rezultat korištenja multidisciplinarnih metoda, kao što su geofizička mjerenja, geološke analize i zračno snimanje, što omogućava upravo suradnja s kolegama iz Poljske. „Za samu provedba istraživanja ključna je financijska potpora Ministarstva kulture Republike Hrvatske te lokalnih institucija, prvenstveno Centra za kulturu Lopar, koji nam već godinama pruža stalnu potporu i logističku podršku, dok je projekt sufinanciran i sredstvima za istraživanja Sveučilišta Cardinal Stefan Wyszynski iz Varšave. Želimo se zahvaliti i Turističkoj zajednici općine Lopar na logističkoj pomoći te Upravnom odjelu za komunalni sustav i zaštitu okoliša grada Raba na iznimnoj susretljivost. Dakako, u našim su istraživanjima od ključne važnosti i informacije koje su s nam nesebično podijelili brojni žitelji Lopara i Raba, a koji najbolje poznaju svoj kraj i njegov krajolik, pa se nadamo da će im naša istraživanja pružiti nove zanimljive spoznaje o njihovoj prošlosti. Naime, kroz buduće istraživačke kampanje posebna će se pažnja posvetiti rekonstrukciji krajolika u kojem se smještaju arheološki lokaliteti, ali i samog njihovog izgleda, dok će se specifičnim analizama pristupiti temama prapovijesne razmjene i antičke trgovine, eksploatacije sirovina (glina, kamen) odnosno rekonstrukciji gospodarstva.“

Pročitano 1608 puta
Hrvoje Hodak

Urednik web portala Rab Danas i časopisa Rapski list

www.facebook.com/rapskilist | Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Contact Details

  • Mobile
    095 900 5450