Home Vijesti Intenzivirana istraživanja slojevitosti rapske prošlosti – Šetnja obalom Lopara od željeznog do antičkog doba

Intenzivirana istraživanja slojevitosti rapske prošlosti – Šetnja obalom Lopara od željeznog do antičkog doba

0
Intenzivirana istraživanja slojevitosti rapske prošlosti – Šetnja obalom Lopara od željeznog do antičkog doba

Foto: RabDanas

 

U sklopu projekta dokumentirani su poznati, ali je otkriven i veliki broj ranije neevidentiranih lokaliteta koji se nalaze duž cijeloga otoka. Tako su otkriveni ostaci rimskih vila, antičkih pristaništa i velikog broj ruralnih lokaliteta, prapovijesnih nekropola i naselja te je utvrđeno stanje brojnih srednjovjekovnih crkvica razasutih po ruralnim predjelima otoka. Zahvaljujući suradnji s Institutom za arheologiju Sveučilišta Cardinal Stefan Wyszynski iz Varšave, od 2017. u sklopu ovog projekta provode se i geofizička i geoarheološka istraživanja, koja omogućavaju detektiranje podzemnih ostataka i rekonstrukciju izgleda krajolika u prošlosti te zračna snimanja.

Rab danas oglas

 

Šetnja arheološkim krajolicima otoka Raba

 

Prapovijesno naselje

Na temelju nalaza iz 5.-4. st. prije Krista, proizlazi da su se žitelji prapovijesnog naselja na Kaštelini bavili stočarstvom i preradom vune te jeli žitarice, dok su oni u rimskom ruralnom kompleksu u uvali Podšilo od 3. do 5. st. ribarili, proizvodili opeke, obrađivali željezo Ti i mnogi drugi podaci i nalazišta bit će iskorišteni u sklopu projekta Rab Archaelogical (T)races koji će spojiti sportske aktivnosti i kulturnu baštinu

Suradnjom domaćih i poljskih arheologa i studenata koje koordiniraju dr. sc. Ana Konestra i prof. Fabian Welc, ove godine istraživanja su obuhvatila različita područja otoka Raba. Arheološkim su iskopavanjima zahvaćeni rt Kaštelina i uvala Podšila u Loparu, a geofizička su mjerenja provedena na nizu lokaliteta u Loparu, nedaleko “rimske ceste” na Snugi u Banjolu te u samom gradu Rabu. Time je nastojanje da se otok obuhvati u svojoj cijelosti i sa svim dostupnim metodama nastavljeno i kroz ovogodišnju istraživačku kampanju, koju su poduprli Ministarstvo kulture, Centar za kulturu Lopar i Sveučilište Cardinal Stefan Wyszynski iz Varšave, uz logističku pomoć TZ Općine Lopar.

Značajniji rezultati istraživanja koja su provedena u rujnu 2019. godine vežu se za već spomenute loparske lokalitete. Na rtu Kaštelina, na istočnoj strani Lopara, započeta su istraživanja prapovijesnog naselja, specifičnoga lokaliteta na širem području Kvarnera. Zahvaljujući geofizičkim mjerenjima arheolozi su pretpostavili postojanje više objekata i uz njih povezanih struktura, ali i vjerojatnost da su ostaci naselja gorjeli. Upravo je probno iskopavanje, koje je zahvatilo segment jednog objekta, mogli bismo reći kuće i ognjišta koje je bilo smješteno uz nju, potvrdilo te pretpostavke. Naime, uz kamene temelje objekta pronađena je veća količina gorenoga drva koje je po svoj prilici tvorilo strukturu građevine, dok je uz ognjište, smješteno izvan objekta, pronađeno više posuda, lonaca i zdjela, koje će se nakon analize moći gotovo u potpunosti sastaviti. Drvena će građa poslužiti za preciznije datiranje i analizu vrste drveta. Uz keramiku koja je služila za kuhanje, arheolozi su pronašli i finije posuđe koje je na Rab trgovinom stiglo s južnoga Jadrana ili italskoga poluotoka. Na temelju nalaza već sada možemo pretpostaviti njihovu dataciju u razdoblje 5.-4. st. prije Krista, ali i to da su se žitelji naselja na Kaštelini bavili stočarstvom i preradom vune, dok su u prehrani koristili žitarice.

 

S obzirom na slabu terensku istraženost željeznodobnih naselja ovog područja, o njihovoj organizaciji, a i izgledu, znamo vrlo malo, pa je rapsko otkriće doista značajno u širem regionalnom kontekstu – Dr. sc. Ana Konestra

 

Kako naglašava arheologinja Paula Androić Gračanin, koja je vodila terenska istraživanja na Kaštelini, arheologe je uz očuvanost struktura i nalaza, najviše začudila dubina od gotovo 2 m na kojoj su oni pronađeni. Upravo je debeli sloj sedimenta koji se stoljećima taložio nad ostacima naselja omogućio da se arheološki ostaci sačuvaju do danas. Zato, ali i zbog toga što na Kvarneru prapovijesna naselja dosad nisu podrobnije istraživana, sada imamo jedinstveni uvid u svakodnevni život jedne otočne željeznodobne zajednice.

 

Rimska vila rustika

UVOZNI BIJELI KAMEN
Arheolozi su utvrdili da su sve građevine u uvali Podšilo građene od bijelog kamena vapnenca, koji se do Lopara dovozio s nekog drugog područja jer ga u lokalnoj geologiji nema, a taj nalaz objašnjava naziv Beli grad kojim Loparani nazivaju ovo područje

U uvali Podšilo, na sjevernom dijelu Lopara, istraživanja traju već nekoliko godina, no tijekom ovogodišnje kampanje, a zahvaljujući kombinacijom metoda koje su korištene, utvrđena je središnja građevina velikog rimskog ruralnog kompleksa. Riječ je objektu od nekoliko stotina četvornih metara, čije su se stambene i gospodarske prostorije smještale oko središnjeg otvorenog dvorišta. Na suprotnoj strani uvale, prošlih su godina identificirani ostaci jedne manje građevine koja je dijelom i istražena, a mogući ostaci još nekoliko arhitektonskih sklopova nalaze se duž cijelog zaleđa uvale, dok je ranije istražena i rimska keramičarska peć. Time je moguće rekonstruirati potpunu sliku većeg naselja – rimske vile rustike, odnosno ruralnoga gospodarstva koje je zasigurno bilo u funkciji u razdoblju od 3. do 5. st., a čiji su se žitelji bavili ribarstvom, proizvodnjom opeka i moguće obradom željeza, a njezin je posjed zasigurno obuhvaćao uvalu Podšilo, no moguće i znatno šire područje. Zanimljivo je kako je arheološkim iskopavanjem utvrđeno da su sve građevine u uvali Podšilo građene od bijelog kamena vapnenca, koji se na Lopar dovozio s nekog drugog područja jer ga u lokalnoj geologiji nema, a taj nalaz objašnjava naziv Beli grad kojim loparani nazivaju ovo područje. Uvala Podšilo, upravo zbog specifične geologije Lopara, podložna je snažnoj eroziji koja razara arheološke ostatke, pa se istraživanjima ovdje antičku baštinu, ustvari, pokušava “spasiti”, odnosno dokumentirati i o njoj što hitnije saznati što više podataka.

 

Uvala Podšilo podložna je snažnoj eroziji koja razara arheološke ostatke, pa se istraživanjima antičku baštinu pokušava “spasiti” i o njoj što hitnije saznati što više podataka

 

Ostaci rimske arhitekture istraživani su multidisciplinarnim metodama i na lokalitetima Zidine u Loparu i Za Markovićem na Snugi u Banjolu, gdje je osim vidljivih zidova pretpostavljeno postojanje znatno kompleksnije arhitekture. I u samom gradu Rabu, gdje su geofizička mjerenja provedena na više područja od Trga Slobode, odnosno Piazzete, do područja oko crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, utvrđena je slojevita slika arhitektonskih ostataka čija interpretacija tek predstoji.

 

Jedinstveni projekt

TRAGOVI PROŠLOSTI
Cilj projekta Rab Archaeological (T)races je potaknuti, kako bavljenje fizičkim aktivnostima u prirodi, tako i otkrivanje tragova prošlosti koje čuvaju tri odabrana područja: šume Dundo i Kalifront, područje Fruge i sjeverni dio Lopara

Prema riječima voditeljice istraživanja dr. sc. Ane Konestra “rezultati projekta, a posebno iskopavanja 2019. g. od iznimne su važnosti ne samo za otok Rab već i šire područje Kvarnera jer su oba lokaliteta pružila jedinstvene rezultate. S obzirom na slabu terensku istraženost željeznodobnih naselja ovog područja o njihovoj organizaciji, a i izgledu, znamo vrlo malo, pa je rapsko otkriće doista značajno u širem regionalnom kontekstu. Slično je i u slučaju uvale Podšilo, gdje nam je interdisciplinarni pristupu omogućio istraživanja na vrlo velikom prostoru, čime smo dobili uvid ne samo u rezidencijalni dio rimskog ruralnog kompleksa, već i u njegove gospodarske zgrade i proizvodne instalacije, što je prava rijetkost. Zasigurno i ostali lokaliteti koji su ove godine zahvaćeni tek preliminarnim istraživanjima skrivaju veliki potencijal i pregršt novih, zanimljivih podataka.”

 

Ulomci kamenog žrvnja pronađenog na Kaštelini

 

Zahvaljujući intenziviranju istraživanja na Rabu napravljena je arheološka karta otoka, o pojedinim se lokalitetima mogu iznijeti sve konkretniji zaključci, a moguće ih je povezati u zajedničku priču koja otkriva slojevitost rabske prošlosti. Ipak, ti podaci često ostaju dostupni tek stručnjacima, pa iako su rezultati istraživanja dosad često predstavljani mnogi su lokaliteti javnosti ustvari još uvijek nepoznati te nisu valorizirani s aspekta kulturnog turizma.

 

Arheologija i rekreacija

18. i 19. travnja održat će se sportska manifestacija kojom će se otvoriti i prvi put predstaviti rapske arheološke staze.

Potaknuti tim saznanjem i željom za prezentacijom najnovijih otkrića na dostupan način, no osiguravajući i njihovu zaštitu, Centar za kulturu Lopar, Pučko otvoreno učilište Rab i TZ Grada Raba, uz podršku lokalnih samouprava, pokrenuli su projekt Rab Archaeological (T)races koji se odvija u sklopu programskoga pravca 27 susjedstava Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. U projektu kao partneri sudjeluju Institut za arheologiju i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, a europski im je susjed agencija Heritage Malta.

Projekt je zamišljen kao spoj sportskih aktivnosti, prvenstveno biciklizma i pješačenja te kulturne baštine, one arheološke, no i umjetničke pa i etno baštine, kroz uspostavu staza koje su trasirane tako da ne budu previše zahtjevne, a da se njima obuhvati što više lokaliteta i spomenika. Cilj je stoga potaknuti, kako bavljenje fizičkim aktivnostima u prirodi, tako i otkrivanje tragova prošlosti koje čuvaju tri odabrana područja: šuma Dundo i Kalifront, područje Fruge i sjeverni dio Lopara.

Dosad održane projektne aktivnosti uključuju manifestaciju Bolje Vas našli na Rabu – Šetnja arheološkim krajolikom otoka Raba te okrugli stol Stanje, izazovi, valorizacija i prezentacija rapske arheološke baštine održan u Rabu u sklopu prezentacije projekta. No, kako ističe Tonka Kavran, ravnateljica Centra za kulturu Lopar nositelja ovog projekta, “za pripremu projekta proveden je cijeli niz popratnih aktivnosti, od početnog definiranja i utvrđivanja staza, do njihova čišćenja, prikupljanja podataka o izabranim lokalitetima i analize primjera dobre prakse. Tako je osmišljen model prezentacije baštine koji, uz klasičan i svima dostupan format informativnih panoa, u fazi koja će uslijediti nakon realizacije aktivnosti planiranih u sklopu 27 susjedstava, podrazumijeva i onaj multimedijalni u vidu aplikacije za mobilne telefone koja će, osim zanimljivih informacija i interaktivnoga sadržaja, pružati podatke potrebne za navigaciju po stazama. Nadograđujući projekt Rab Archaeological (T)races, aplikaciju će izraditi dvije otočne turističke zajednice uz potporu jedinica lokalne samouprave.“

Sportska manifestacija kojom će se otvoriti i po prvi put predstaviti rapske arheološke staze održat će se 18. i 19. travnja 2020. godine, a za nova arheološka otkrića morat ćemo sačekati slijedeću istraživačku kampanju.

KOMENTIRAJ ČLANAK

Molimo, unesite Vaš komentar!
Molimo, ovdje unesite Vaše ime