logo mix

Rab Danas

Nezavisni internetski portal otoka Raba

×

Upozorenje

JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 746
Nedjelja, 23 Travanj 2017 20:27

Lijepo je bilo na devetom susretu pjesnika čakavaca "Ča vrh Arbe"

Napisao/la
Ocijeni sadržaj
(2 glasa/-ova)
Lijepo je bilo na devetom susretu pjesnika čakavaca "Ča vrh Arbe" Foto: Ivica Hodak

U subotu, 22. travnja , u dvorani Zimskog kina Rab, devetu godinu zaredom, održan je susret pjesnika čakavaca kojeg je pod tim imenom utemeljio veliki čovjek, nepokolebljivi misionar srca, baštinik mudrosti naših predaka, skladatelj, dirigent, melograf, pjesnik i iskreni prijatelj Raba, nažalost pokojni maestro Ljubo Stipišić Delmata.

U minulih devet godina na ovim je susretima nastupilo 40-ak pjesnika čakavaca, naravno, najviše autora s Raba, ali i dragih gostujućih pjesnika iz Istre, Rijeke, Paga, Crikvenice, Splita, Hvara, Malog Iža, Korčule itd. Za razliku od prijašnjih, ove godine susret je prošao u znaku domaćih snaga, s izuzetkom pjesnika Anta Badurine - Rumešića, pjesnika iz Rijeke koji svojim čakavskim porijeklom pripada obližnjem Lunu, no s obzirom da je upravo Lun, iako smješten na otoku Pagu, stoljećima bio službeno pod upravom otoka Raba, i s obzirom da je mali Ante, kako sam kaže "u augušću misecu 1957.", rođen upravo u gradu Rabu, tako i njega Rabljani mogu onako srcem i dušom smatrati svojim.

Na samom početku susreta naše je pjesnike i sve okupljene ljubitelje pjesničke riječi, u ime Grada Raba i službeno odsutnog gradonačelnika Nikole Grgurića, pozdravio njegov zamjenik Denis Deželjin. U svojem kratkom obraćanju prisutnima, i sam kao rođeni otočanin i rapski čakavac, Deželjin je svima uputio jednu originalnu misao rekavši: Kakovi već jesmo, nekada je taj naš „ča“ tvrd kako kamen, a nekada je mekan kako bumbak. Ali kakov je da je, uvik ga je lipo čut.

I doista, slažemo se, bilo ga je lipo čuti i ove pjesničke večeri, u njegovim brojnim poddijalektalnim varijantama, zavisno od toga da li nam stiže s područje Rijeke, Crikvenice, s južnodalmatinskih otoka, Supetarske Drage, Lopara, Barbata ili primjerice iz ranije spomenutog Luna na otoku Pagu. Naprosto, čakavski je dijalekt jezično i kulturno bogatstvo i sastavni dio identiteta i prepoznatljivosti ljudi ovoga kraja.

Aludirajući upravo na Deželjinove riječi, Badurina-Rumešić je naglasio da su njegove pjesme u duhu mekanog „ča“, s time da je drugom pjesmom nastojao izbjeći vječne pjesničke teme (more, stina, misečina, jugo, bura, maslina...) pa je spontani aplauz dobio za šaljivo ironičnu pjesmu „Izbori“.

Za razliku od njega, rapski čakavsko-pjesnički doajen Josip Fafanđel, kazao je, obzirom na teme svojih dviju pjesama „Bolanča, stodira i decimalj“ i „Muhe na staklu“, da je u njima upotrijebio ono tvrdo „ča“.

Osim njih dvojice na ovoj pjesničkoj smotri vlastite su stihove, na radost publike, kazivali i Albina Andreškić Iz Lopara, Mirjana Fantauzzo, Riječanka koja živi na Rabu, Rabljanima dobro poznati Josip Godinić – Ćokić iz Palita, Renato Ivče iz Lopara, Boris Kazija, glazbenik i pjesnik iz Mundanija, Darko Tomac, po rođenju Sušačanin koji sada živi u Barbatu na Rabu, te čak tri Jasne; Jasna Gvačić iz Supetarske Drage, Jasna Vidas – Butorac iz Palita i Jasna Tomulić iz Supetarske Drage.

Cijelu večer, u programu koji je potrajao nešto više od sat i pol, svojim su glasovima, pod ravnanjem prof. Tatjane Zorić, uljepšali članovi mješovitog zbora „Refuli“ i članice ženske klape „Anima Arbae“. Isto tako valja naglasiti da je cijeli program uspješno vodio duo Irena Ivić i Miljenko Tariba.

Na kraju još jednog lijepog susreta pjesnika čakavaca, devetog po redu, zamjenik gradonačelnika Raba Denis Deželjin je uz pomoć ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta Katarine Ribarić, svim pjesnicima, te predstavnicima mješovitog zbora „Refuli“ i ženske klape „Anima Arbae“ uručio priznanja i prigodne poklone.

 

Danas sačuvana riječka čakavština pripada sjevernočakavskom ekavskom dijalektu, a mi vam je, na kraju ovog osvrta, donosimo u stihovima pjesme Mirjane Fantauzzo - Bura.

Bura

Slana,

ne škura,

leh bela bura;

mrzla

sej' pomela,

grane,

lihe,

grmi,

stabla,

krovi,

sej' zela,

prehitila,

okitila,

razjadila,

kriči,

šuška,

huči,

zavija,

hita,

dere,

zloću pere,

razbija,

tići lačni tira...

z moren

se bušuje

pa ga diže

va ariju slanu

od čipke bele,

bura

od brige vele

(Mirjana Fantauzzo - iz zbirke Ča vrh Arbe, Rab, 2017.)

 

 

Pročitano 2386 puta

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

seakayakcroatia