Foto: Foto: Hrvoje Hodak
Novakova Črna mati zemla zaživjela je na daskama Zagrebačkog kazališta mladih, a 30. prosinca i Ciganin, ali najljepši ima premijeru u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.
Na početku susreta sve je prisutne pozdravila ravnateljica Gradske knjižnice Rab Lidija Domijan Šipovac izrazivši zadovoljstvo što se Kristian Novak odazvao njenom pozivu i uvrstio nas u svoj pretrpani raspored povodom Mjeseca hrvatske knjige. U ugodnom i vrlo opuštenom tonu, razgovor s Novakom izvrsno je vodila prof. hrvatskog jezika i knjižničarka Margarita Čutul te smo tako doznali da je znanstvenik čije je područje interesa sociolingvistika, ali i reprezentativac Hrvatske u karateu.
Kristian Novak ispričao nam je kako i zašto piše, što čita, kako mu je bavljenje sportom pomoglo u pisanju romana te kako ga doživljavaju njegovi Međimurci jer ne piše baš lijepo o njima. Govorio nam je o napadima na njega i njegovu obitelj nakon što je optužen da svojim romanom glorificira pedofiliju, o utjecaju međimurskih legendi koje mu je pričala baka na njega i njegovo stvaralaštvo i o tome kako je odustao od prava.
Njegova Črna mati zemla zaživjela je na daskama Zagrebačkog kazališta mladih, a 30. prosinca i Ciganin, ali najljepši ima premijeru u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.
Doznali smo da piše preopširno pa mora kratiti, da nekad satima bulji u rečenicu i ne zna kako je popraviti, da ne zna pisati za kazalište pa to radije prepušta dramaturzima i da nikako ne može napisati sinopsis za film. Kristian Novak ne sluša narodnjake, ali je naziv jednog uzeo za svoj roman o Romima, izbjeglicama, ubojstvu i nesretnoj ljubavi u Međimurju.
Posljednji roman je pisao pet godina i prikupljao mnoštvo informacija, istraživao je život Roma u romskim zajednicama i povijest i kulturu Kurda u Iraku. U romanu Ciganin, ali najljepši bespoštedno kritizira rad raznih humanitarnih udruga koje troše veliki novac, ali ne na rješavanje problema svojih ciljnih skupina.
Priznao je da puno mijenja tekst jer shvaća da idealizira glavne likove pa ih čini zločestijima kako bi poprimili ljudske dimenzije. Nakon napada zbog Črne mati zemle shvatio je da se sve što napiše može istrgnuti iz konteksta te se ne želi zamarati je li to što piše politički korektno ili ne. Posljednji roman je pisao pet godina i prikupljao mnoštvo informacija, istraživao je život Roma u romskim zajednicama i povijest i kulturu Kurda u Iraku. U romanu Ciganin, ali najljepši bespoštedno kritizira rad raznih humanitarnih udruga koje troše veliki novac, ali ne na rješavanje problema svojih ciljnih skupina.
Na iznenađenje svog urednika Krune Lokotara na književnoj večeri u Čakovcu nisu ga raščetvorili traktorima, a Centar za mirovne studije sugerira svojim volonterima da pročitaju Ciganina prije nego uđu u romske zajednice. Ulomke iz romana pročitali su učenici 4.g razreda Valentina Matušan i Petar Dumičić, a jedan ulomak s elementima kajkavskog narječja pročitao je i sam autor.
Uz šaljivu ispriku što nemamo ni jednu književnu nagradu za uručiti, ravnateljica Gradske knjižnice Rab Lidija Domijan Šipovac i ravnateljica SŠ Markantuna de Dominisa Rab Anka Bišić darovale su Novaku prigodne poklone.
Nakon razgovora uslijedilo je potpisivanje knjiga i neformalno druženje publike s autorom, a ravnateljica Lidija Domijan Šipovac je istaknula kako je roman Ciganin, ali najljepši na 3. mjestu najposuđivanijih naslova u Gradskoj knjižnici.
