Foto: Izvor: Konzervatorski odjel Rijeka
Utjecaji suvremenih promjena na krajolik grada Raba najvidljiviji su usporedbom povijesne foto i kartografske dokumentacije s današnjim stanjem. Cilj izložbe je senzibilizirati stručnu i širu javnost te ukazati na stvorene prostorne i ambijentalne vrijednosti grada, koje su ujedno važan resurs turističkog i gospodarskog korištenja. Očuvanje identitetskih vrijednosti krajolika i planiranje budućeg razvoja grada pravo je i odgovornost ne samo stručnjaka, već i stanovnika i lokalne samouprave.
U tekstu kataloga izložbe piše: “Očuvanje slike grada Raba kao najcjelovitije i najvidljivije metafore njegovog prostornog identiteta osnova je promišljanja urbanog krajolika. Pojam urbanog krajolika, odnosno krajolika grada Raba odnosi se na cjelokupno prostorno okruženje, koje je ujedno bilo prirodno ishodište za formiranje i gradnju urbanih struktura kroz sva povijesna razdoblja. Nedjeljivost izgrađenih struktura od njegove polazne, prirodne osnove – topografije terena, čitljivost međuodnosa čovjeka i prirode kroz njihovo uvažavanje i prilagođavanje imanentno obilježava prošla razdoblja razvoja grada – sve do posljednjih desetljeća. Po svojim morfološkim i percepcijskom svojstvima, objedinjujući prirodne i antropogene strukture – Rab u svojoj panorami s karakterističnom siluetom grada sa zvonicima ostaje jedinstven i neponovljiv. Identitetske vrijednosti urbanog krajolika Raba stvarane su stoljećima, a rezultat su simbioze prirodnih elemenata smještaja, planskog urbanizma i visokih arhitektonskih dosega.
Razvoj grada uvjetovan zahtjevima turizma i prometa u posljednjim desetljećima dovodi do velikih promjena koje mijenjaju sliku grada uključujući njegovu kopnenu i morsku okolinu. Novi dijelovi grada Raba nastali recentnom urbanizacijom i stihijskom gradnjom sudjeluju u formiranju suvremenog prostornog identiteta grada. Pogled iz povijesne jezgre grada na drugu obalu zaljeva na prostore Palita, Banjola i Barbata integralni je dio doživljaja urbanog krajolika Raba, a njegova urbanizacija odražava kulturu, svijest i potrebe današnje zajednice. Promjene kojima se degradiraju prepoznatljive ambijentalne vrijednosti događaju se ne samo u urbanom tkivu grada, već i u njegovoj kopnenoj i morskoj okolini. Osim velikih površina u okolini grada zauzetih u posljednjim desetljećima planskom i bespravnom gradnjom, velike se promjene planiraju u obalnom krajoliku proširenjima plaža i rapske luke. Za razliku od povijesnih urbanih struktura grada na poluotoku, kojima je stvoren prepoznatljivi prostorni identitet Raba, novo urbanizirana područja na kopnenoj strani: Palit, Banjol i Barbat ne nastavljaju vrijednosti i standarde povijesnog urbanizma i arhitekture.
Za razliku od povijesnih urbanih struktura grada na poluotoku, kojima je stvoren prepoznatljivi prostorni identitet Raba, novo urbanizirana područja na kopnenoj strani: Palit, Banjol i Barbat ne nastavljaju vrijednosti i standarde povijesnog urbanizma i arhitekture. Nametnuti zahtjevi turističkog razvoja koji ne uvažavaju naslijeđene vrijednosti ugroziti će prostorni identitet grada.
Nametnuti zahtjevi turističkog razvoja koji ne uvažavaju naslijeđene vrijednosti ugroziti će prostorni identitet grada.
Utjecaji suvremenih promjena na krajolik grada Raba najvidljiviji su usporedbom povijesne foto i kartografske dokumentacije s današnjim stanjem. Cilj izložbe je senzibilizirati stručnu i širu javnost te ukazati na stvorene prostorne i ambijentalne vrijednosti grada, koje su ujedno važan resurs turističkog i gospodarskog korištenja.
Očuvanje identitetskih vrijednosti krajolika i planiranje budućeg razvoja grada pravo je i odgovornost ne samo stručnjaka, već i stanovnika i lokalne samouprave.”
Izložba će biti moguće pogledati od 10.–24.10.2017. u galeriji Konzervatorskog odjela Rijeka, Užarska 26, radnim danima od 9 do 17 sati.
Na samom otvorenju delicije otoka Raba predstavit će pekarnica slastica „Vilma“ iz Raba.
