Foto: Foto: Goran Novotny
Samo prošle godine u Hrvatskoj se rodilo najmanje djece otkada se vodi statistika. Umrle su 52 tisuće ljudi, a rodilo se tek 39 tisuća djece. Deficit je oko 13 tisuća ljudi, što je jedan veliki grad. Ako se tome dodaju tisuće mladih koje ne mogu pronaći posao i zato se iseljavaju u inozemstvo, demografski je gubitak zastrašujući. Tako je od proglašenja hrvatske neovisnosti naša zemlja ostala bez 200 tisuća stanovnika, što je 5 posto ukupne populacije.
Demograf Živić je uz pomoć grafikona, tablica, dakle statistički, objašnjavao kako su već 1958. godine, kada je bio prvi moderni popis stanovništva, počeli negativni populacijski trendovi, a nakon 1991. Hrvatska aktivno i ubrzano izumire nakon što je broj umrlih premašio broj rođenih. Demografske su promjene uvijek dugoročnog karaktera. Kratkoročne su iznenadne situacije poput ratova, ili prirodnih katastrofa, ali onda se u relativno kratkom vremenu dogode krupnije promjene. Podaci su i očekivani jer je Hrvatska već dugo godina suočena i s gubicima stanovništva zbog ratova i iseljavanja. U oba slučaja stradava najvitalnije stanovništvo – ono između 20 i 40 godina starosti, a to je stanovništvo koje nosi reprodukciju. I od 1991. godine kretanje rodnosti i mortaliteta, a to je samo prirodna promjena, ona je u Hrvatskoj kontinuirano negativna. Više se umire svake godine nego što se rodi i to je brojka od 200 000 ljudi koji su izgubljeni u dvadesetak godina, a to je vrlo veliki gubitak.
Samo prošle godine u Hrvatskoj se rodilo najmanje djece otkada se vodi statistika. Umrle su 52 tisuće ljudi, a rodilo se tek 39 tisuća djece. Deficit je oko 13 tisuća ljudi, što je jedan veliki grad. Ako se tome dodaju tisuće mladih koje ne mogu pronaći posao i zato se iseljavaju u inozemstvo, demografski je gubitak zastrašujući. Tako je od proglašenja hrvatske neovisnosti naša zemlja ostala bez 200 tisuća stanovnika, što je 5 posto ukupne populacije.
Moramo kao društvo povećati brigu za demografsku situaciju koja je naše strateško i nacionalno pitanje. Možda smo i zakasnili, ali sve dalje će biti to i teže riješiti, zato Hrvatska treba radikalnu pronatalitetnu politiku, jer bez demografskog nema ni gospodarskog razvoja.
Ni otok Rab nije izuzet iz tih negativnih trendova, pa su tako prošle godine umrle 123 osobe, a rodilo se 61 dijete. U siječnju ove godine umrla je 21 osoba, a rodila su se 3 djeteta.
Naravno, malo se učinilo i po pitanju imigracije i migracijske politike. Vrlo se malo pažnje poklanjalo kako usporiti iseljavanje, a s druge strane je potrebno osigurati kako da useljavanjem dobijemo stanovništvo koje nam treba, odnosno potrebno je kontrolirano useljavanje stanovništva – od kuda, kojih obrazovnih struktura itd.
Ni otok Rab nije izuzet iz tih negativnih trendova, pa su tako prošle godine umrle 123 osobe, a rodilo se 61 dijete. U siječnju ove godine umrla je 21 osoba, a rodila su se 3 djeteta.
A zaključak na kraju da sve počinje i završava u obitelji, odnosno obitelj je okosnica društva. I danas se sve manje sklapaju brakovi, i sve više je rastavljenih. U obiteljima je sve manje djece, a razni su razlozi: strah od budućnosti, nezaposlenost, neriješeni stambeni problemi…… i tako bi mogli nabrajati. Najoptimističnije projekcije demografa govore da će Hrvatska do sredine stoljeća izgubiti 300.000 ljudi, što je već prilično zabrinjavajuće, ili bolje rečeno alarmantno.
Profesor dr. sc. Dražen Živić je svojim predavanjem pokušao približiti problematiku koja je od velike važnosti za našu domovinu, jer nas je sve manje, a to svakako nije dobro i moraju se poduzeti potrebni koraci, kako pri samom državnom vrhu, tako i na lokalnim razinama. I na kraju svi su se počastili domaćim proizvodima članova Pokreta i nastavili druženje na kojem su sudionici skupa gospodina Dražena zamolili za još neka pojašnjenja i odgovore vezane uz temu tribine.
