Home Vijesti Veliki interes za “Dane otvorenih vrata” benediktinskog samostana sv. Andrije Apostola u Rabu u sklopu projekta “Tisućljeće rapskoga benediktinstva”

Veliki interes za “Dane otvorenih vrata” benediktinskog samostana sv. Andrije Apostola u Rabu u sklopu projekta “Tisućljeće rapskoga benediktinstva”

0
Veliki interes za “Dane otvorenih vrata” benediktinskog samostana sv. Andrije Apostola u Rabu u sklopu projekta “Tisućljeće rapskoga benediktinstva”

Foto: Foto: Hrvoje Hodak

 

u jutarnjim i poslijepodnevnim terminima, smjenjivale su se grupe predbilježenih posjetitelja, koji su doista u velikom broju poželjeli zaviriti kroz “otvorena vrata” benediktinskoga samostana sv. Andrije Apostola u gradu Rabu. Bilo je u tip grupama, primjerice, i gostiju iz Italije koji su, pročitavši opširni osvrt o rapskim benediktinkama i najavu ovog događanja u tršćanskom dnevnom listu “Il Piccolo”, ciljano došli na Rab ne bi li iskoristili ovu jedinstvenu prigodu za obilazak samostana.

Rab danas oglas

U ime projektnog tima i samostana benediktinki sv. Andrije Apostola u Rabu, uvažene uzvanike; predsjednika Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra prof. Miljenka Domijana, rapskog župnika mons. Mladena Mrakovčića, gradonačelnika Grada Raba Nikolu Grgurića, dogradonačelnika Denisa Deželjina, predsjednika Gradskoga vijeća Grada Raba Željka Perana te sve Rabljanke i Rabljane, njihove goste i prijatelje, okupljene u do kraja ispunjenoj samostanskoj crkvi, pozdravila je moderatorica večeri Milena Marijan Peranić.

Opatica samostana sv. Andrije Apostola, koji je nasljednik gotovo tisućugodišnjeg djelovanja benediktinstva u Rabu, časna majka Marija Marina Škunca, potom je ispunjena zahvalnošću poželjela toplu dobrodošlicu svima koji su se odazvali pozivu da kroz predstojećih nekoliko dana budu dijelom bogate tisućljetne tradicije rapskoga benediktinstva, ali i da se pomnije upoznaju sa svakodnevicom današnjih rapskih koludrica.

“Kroz sva ova stoljeća, koludrice, do kraja 19. stoljeća isključivo Rabljanke, ovdje su dolazile bivajući dijelom tisućljetnoga neprekinutoga života ovoga samostana. Uistinu veliko hvala Bogu koji nas nikada nije prestao dozivati, pa eto i danas ima mladih djevojaka koje se odazivaju i koje nam dolaze.”

 

“Ovdje su kroz tisuću godina dolazile uglavnom rapske kćeri, i želja nam je bila da se kroz ovaj projekt ponajprije vi Rabljani upoznate s dijelom duhovnih i baštinskih značajki samostana u kojem su one molile i radile. Htjele bi da sa sobom odnesete poruku kako naše monaštvo koje je i danas ovako živo i koje se obnavlja, ima neki smisao. Da je to što smo ovdje u samostanu, svojevrsni živi znak da je Bog i danas tu živ, a mi da smo normalne žene koje su samo znale prepoznati glas božji u svome srcu.” (časna majka Marija Marina Škunca)

Zahvalila je časna majka Marina i gradonačelniku Grguriću i Gradu Rabu na prepoznavanju vrijednosti ovoga projekta koji eto ulazi polako u treću godinu trajanja, kao i svojim suradnicima doc. dr. Dušanu Mlacoviću i dr. sc. Saši Potočnjak, te kako je sama kazala, njihovom velikom prijatelja prof. Miljenku Domijanu te nezaobilaznom Mladenu Šćerbu Mišu koji je projektu dao vrijednu umjetničku komponentu.

“Ovdje su kroz tisuću godina dolazile uglavnom rapske kćeri, i želja nam je bila da se kroz ovaj projekt ponajprije vi Rabljani upoznate s dijelom duhovnih i baštinskih značajki samostana u kojem su one molile i radile. Htjele bi da sa sobom odnesete poruku kako naše monaštvo koje je i danas ovako živo i koje se obnavlja, ima neki smisao. Da je to što smo ovdje u samostanu, svojevrsni živi znak da je Bog i danas tu živ, a mi da smo normalne žene koje su samo znale prepoznati glas božji u svome srcu.”

Nakon časne majke prisutnima se obratio i gradonačelnik Nikola Grgurić koji se osvrnuo na vremensku neznatnost našeg bivanja na ovom svijetu, u odnosu na tisuću godina kontinuiteta vjere, molitve i rada unutar ovog izuzetno vrijednog samostanskog kompleksa. Izrazio je i nadu da će Grad biti dostojan pratitelj i podupiratelj svega onoga što su je u sklopu projekta “Tisućljeće rapskoga benediktinstva” osmišljeno.

“U iščekivanju novih zanimljivih predavanja i Dana otvorenih vrata, izuzetna mi je čast i zadovoljstvo da sam kao gradonačelnik tu s vama i zahvaljujem na svemu što radite za grad i otok”, zaključio je Grgurić.

 

“To što se na Rabu događalo poslije 11. st., osobito tijekom 12. i 13. stoljeća, nikada više nije dostignuto, niti prevaziđeno, a dio tog bogatog naslijeđa su i benediktinski objekti od kojih je, dakako, aktivan do današnjih dana ostao jedino samostan sv. Andrije. Radi se o kući koja iza sebe ima 40, a možda čak i 60 ovakvih monaških generacija.” (doc. dr. Dušan Mlacović)

Vedra, produktivna, ali i vrlo odlučna zajednica spremna na suradnju

O projektu, odnosno, o vlastitom iskustvu suradnje s rapskim benediktinkama, govorio je i doc. dr. Dušan Mlacović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, povijesničar koji istražuje rapsku prošlost već dugi niz godina:

“Tisuću godina benediktinstva na Rabu znači tisućljetnu prisutnost jednog dijela kršćanstva koji je svojevremeno bio jako produktivan, a koji je danas, što se Raba tiče, sveden na ovu ustanovu koja sve to časno nosi sa sobom za budućnost. To što se na Rabu događalo poslije 11. st., osobito tijekom 12. i 13. stoljeća, nikada više nije dostignuto, niti prevaziđeno, a dio tog bogatog naslijeđa su i benediktinski objekti od kojih je, dakako, aktivan do današnjih dana ostao jedino samostan sv. Andrije. Radi se o kući koja iza sebe ima 40, a možda čak i 60 ovakvih monaških generacija.” 

 

“Moja suradnja s benediktinkama na Rabu”, istaknuo je nadalje doc.dr. Mlacović, “jedna je od najugodnijih suradnji koju sam do sada imao priliku ostvariti i moram reći da sam tada, kada sam ih imao čast prvi puta upoznati, bio jako iznenađen. Prije 15-ak godina, dakle, imao sam zadovoljstvo upoznati ovu vedru, produktivnu, ali i vrlo odlučnu zajednicu, koja je već tada bila oformljena na ovaj način kao danas, ali ako mi dopustite, posebno bih pozdravio madre Pinu (madre Pina Giuseppina Bacchia), koja je ovakav tip događanja, sa svojim vedrim duhom, prije toliko godina unijela u ovu sredinu i omogućila da danas i s časnom majkom Marinom na tako lijep način radimo. Hvala vam za sve vaše zasluge vezane uz ovaj samostan i nadam se da ovaj projekt, kojeg smo započeli prošle godine i kojeg planiramo završiti u studenom sljedeće godine predstavljanjem monografije, nije zadnji kojeg ćemo skupa za dobro ovoga otoka napraviti.”

 

“Ako se općenito za benediktince u Hrvatskoj kaže da su hrvatsku kulturu učinili i europskom kulturom, onda mislim da s punim pravom možemo reći da su rapski benediktinci i benediktinke otok Rab zapravo integrirali u znanost, književnost i kulturu, u umjetnost, i na tome im hvala” (dr. sc. Saša Potočnjak)

Unatoč klauzuri, benediktinci predstavljaju otvorenu kulturu

Dr. sc. Saša Potočnjak sa Filozofskog fakulteta u Rijeci, filologinja koja istražuje pisanu baštinu otoka Raba, ukratko se osvrnula i na širi kontekst djelovanja benediktinaca i benediktinki, bez kojih Europska kultura i zapadna civilizacija kakvu danas poznajemo, ne bi bile ni izbliza iste. “Benediktinci, osnovani u 6. stoljeću”, kazala je dr. sc. Potočnjak, “zapravo su najstariji monaški katolički red, i djeluju širom Europe, kao promicatelji crkvene i kulturne obnove. U Europi su širili ne samo pismenost, kulturu i književnost, već i znanost, a uz njihovo djelovanje vezujemo i najstarije hrvatske spomenike, od Trpimirove darovnice, preko Osorskog evanđelistara pa do svima dobro znane Bašćanske ploče.

Tijekom ovih 1000 godina na području današnje Hrvatske djelovalo je više od stotinu muških i oko 50 ženskih benediktinskih samostana. U svojim su skriptorijima benediktinci i benediktinke ostavili rukopise nemjerljive vrijednosti, a poznata je i njihova beneventana, odnosno poseban tip dalmatinske uglate beneventane.

Benediktinci, što je važno istaknuti, unatoč klauzuri, unatoč ‘zatvorenosti’, predstavljaju doista otvorenu kulturu. Skriptoriji unutar kojih su oni djelovali, zapravo su bili umreženi, pa njihovu djelatnost i za to vrijeme izuzetnu efikasnost u načinu prenošenja i promicanja kulturnih dobara, možemo uspoređivati i s današnjim društvenim mrežama.

Na našem otoku postojale su čak 4 benediktinske opatije i u sklopu svake od njih vrlo vjerojatno su djelovali skriptoriji. Tako na primjer, iz inventara benediktinske opatije sv. Petra u Supetarskoj Dragi saznajemo da je Rab bio glagoljaški, a s obzirom da se upravo u sv. Petru njegovalo glagoljaštvo, nije nemoguće pretpostaviti da se ondje održavala i misa na starocrkvenoslavenskom”, kazala je dr. Potočnjak i nastavila: “Beneventanski rukopis nemjerljive vrijednosti u svjetskim okvirima, poznati rapski Evanđelistar, pisan je benediktinskom rukom vjerojatno u skriptoriju sv. Ivana Evanđelista u gradu Rabu. Najstariji rapski sačuvani rukopis na pergameni pisan u 11. stoljeću karolinom, rapski apostolski apokrif, također je nastao u benediktinskom samostanu, a najstariji hrvatskim jezikom pisani dokument u rapskoj biskupovoj kancelariji napisale su upravo benediktinke.” Bilo je zanimljivo čuti i to da se u rapskom ženskom benediktinskom samostanu na pergameni iz 1602. godine nalazi i zasad jedini pisani trag na Rabu da je Markantun de Dominis, osim činjenice rođenja, imao ikakve veze s Rabom i da je na Rabu aktivno djelovao.

“Ako se općenito za benediktince u Hrvatskoj kaže da su hrvatsku kulturu učinili i europskom kulturom, onda mislim da s punim pravom možemo reći da su rapski benediktinci i benediktinke otok Rab zapravo integrirali u znanost, književnost i kulturu, u umjetnost, i na tome im hvala”, zaključila je dr. sc. Saša Potočnjak.

 

Što nam govori kamen? 

Da kamen doista govori kada o njemu povedu brigu, povijesničari, arheolozi i konzervatori, vukući poveznice od Raba do Akvileje, Akvileje do Venecije itd., zorno nam je predočio predsjednik hrvatskog vijeća za kulturna dobra, prof. Miljenko Domijan, jedan od najzaslužnijih za kontinuiranu obnovu i očuvanje rapske kulturne baštine.

Govoreći o morfološkim značajkama kompleksa samostana sv. Andrije Apostola u Rabu, koji svojim djelovanjem od 11. stoljeća otokom reflektira eho svega onoga značajnog što se unutar benediktinstva događalo u Europi, prof. Domijan nam je ponudio obilje zanimljivih podataka o nalazima koji su pomogli u što preciznijem vremenskom smještanju samostana duboko u njegovu gotovo tisućljetnu povijest.

“Ovako grupiran kompleks, zauzima u morfologiji poluotoka Raba, odnosno u njegovim oblikovnim karakteristikama, gotovo idealan smještaj. Naime, koristeći prirodni zglob uz more, samostan se postavlja i kao dio fortifikacije grada Raba. Štoviše, znamo da je mletačka uprava benediktincima davala novce ne bi li popravili sustave gradskih utvrda.

Sama samostanska crkva, unutar tipično organiziranog kompleksa sa klaustrom u sredini koji je do današnjih dana došao prilično reduciran, također je paradigmatski primjer trobrodne bazilike s tri apside iz perioda 11. st. Riječ je izvorno o samostanu rapskih plemkinja, za razliku od sv. Justine gdje su bile pučanke, pa je tijekom vremena na sebe nakupio toliko zlatnih darova da je postao gotovo riznica, odnosno baština unutar baštine samostana sv. Andrije”, kazao je između ostalog prof. Domijan.

 

 

U danima koji su slijedili, petak i subotu 27. i 28. listopada, u jutarnjim i poslijepodnevnim terminima, smjenjivale su se grupe predbilježenih posjetitelja, koji su doista u velikom broju poželjeli zaviriti kroz “otvorena vrata” benediktinskoga samostana sv. Andrije Apostola u gradu Rabu. Bilo je u tim grupama, primjerice, i gostiju iz Italije koji su, pročitavši opširni osvrt o rapskim benediktinkama i najavu ovog događanja u tršćanskom dnevnom listu “Il Piccolo”, ciljano došli na Rab ne bi li iskoristili ovu jedinstvenu prigodu za obilazak samostana. No ono što je najvažnije, tko god je došao nije požalio, jer svi su oduševljeno komentirali izvrsno i nadahnuto vođenje opatice samostana časne majke Marije Marine Škunca, koja je u samo dva dana samostanom provela čak 12 grupa posjetitelja, na čemu joj od srca zahvaljujemo.

 

  • Napisao i snimio: Hrvoje Hodak

KOMENTIRAJ ČLANAK

Molimo, unesite Vaš komentar!
Molimo, ovdje unesite Vaše ime