Home Baština koja obvezuje Jeste li znali? | U loži ispod slike sv. Kristofora

Jeste li znali? | U loži ispod slike sv. Kristofora

0
Jeste li znali? | U loži ispod slike sv. Kristofora

Foto: Izvadci iz knjige dr. sc. Dušana Mlacovića, GRAĐANI PLEMIĆI - PAD I USPON RAPSKOGA PLEMSTVA

 U drugoj polovici 15. stoljeća rapsko je pomorstvo postiglo takvu razinu na kakvu u zadnjih stotinu godina na Rabu nisu bili navikli. Pomorska je trgovina u drugoj polovici 15. stoljeća imala neosporan primat među gospodarskim granama u rapskoj komuni.

 

Rab danas oglas

Prvi, mlađi od tih dvaju čimbenika, bio je neposredno povezan s uzrokom kasnije višestoljetne krize na otoku, s turskim prodiranjem prema sjeveru Balkanskoga poluotoka. Taj čimbenik je procvat Ugarske i postojanje čvrste ugarske protuturske vojne organizacije u vrijeme kraljeva Žigmunda i Matije Korvina. Takva je organizacija određivala smjerove i destinacije preseljenja balkanskog kršćanskog stanovništva, a isto je važilo i za trgovačke putove. Ugarska linija obrane bila je povučena u Bosni, a glavni trgovački putovi iz Ugarske prema zapadu u drugoj su polovici 15. stoljeća vodili kroz obližnji Senj, walseeovsku Rijeku, frankapanski Bakar i kroz istarske gradove pod mletačkom vlašću, prije svega Kopar i Piran. Južnije rute kroz Split i Zadar koje su u 14. stoljeću bile glavni trgovački putovi u regiji nisu bile toliko sigurne, a uz to je i mletačka jadranska trgovačka politika izrazito ograničavala zadarske trgovce. Obližnji je Senj u ono doba (prije naseljavanja uskoka) bio jedina posvesigurna velika luka pod ugarskim suverenom. Nakon pada bosanske države koji je koincidirao s procvatom Ugarske pod kraljem Matijom Korvinom postao je glavna ugarska dodirna točka s mediteranskim svijetom i važno središte međunarodne razmjene dobara i ideja.

 

 

Lik rapskog trgovca iz 15. stoljeća bio je identičan liku zadarskog ili dubrovačkog poslovnog čovjeka: marljivi brodar s trgovačkim znanjem i političkom i kulturnom sviješću, s čvrstim poslovnim vezama s obje strane Jadrana i političkom potporom u područjima trgovanja.

Rab, stalno prisutan u trgovini ugarskih i hrvatskih zemalja s Markama i Apulijom s onu strane Jadrana, sredinom 15. stoljeća s jedne je strane izrazito snažno uključen u tokove, no s druge je strane zbog toga izrazito gospodarski ovisan o njima. Iz pisma mletačkome Vijeću umoljenih kojemu su se 1452. rapski brodari najprije žalili zbog povećanja poreza na vino u Senju, kamo su ga uvozili iz Marka i Abruzza, a zatim ga molili za mletačku intervenciju kod senjskoga kneza, jasno se vidi uhodanost rapske pomorske tranzitne trgovine, a još više pravci trgovanja preko Raba. U drugoj polovici 15. stoljeća rapsko je pomorstvo postiglo takvu razinu na kakvu u zadnjih stotinu godina na Rabu nisu bili navikli. Pomorska je trgovina u drugoj polovici 15. stoljeća imala neosporan primat među gospodarskim granama u rapskoj komuni.

 

Notarski spisi puni su zadužnica rapskih i stranih brodara i ovlaštenja kojima im se dozvoljava vođenje poslova na otoku i izvan njega, u gradovima Dalmacije i Istre na istoku Jadrana i u gradovima od Venecije do Apulije na njegovu zapadu, na čelu s Venecijom. U pomorstvu i kreditnoj trgovini sudjelovala je sva tadašnja rapska elita, a posljedica i vanjski izraz toga upravo je onaj kasnogotički sjaj (među kojima su i Alešijeva djela u godinama 1453. – 1461.: portali palača Cernotta, Nimira, Zudenigo, kapele i nadgrobni spomenici u katedrali i sv. Ivanu) kojem su se divili putopisci u 19. stoljeću. Najodvažniji su se sami uputili prema moru, a neki od njih čak i vrlo daleko, do Sicilije i do mjesta na istoku, do partibus orientalibus, što znači sve do Grčke ili Bliskog istoka. Ostali su sudjelovali tako što su investirali u rapsko trgovačko brodovlje, davali robu i kreditirali djelatnosti. Lik rapskog trgovca iz 15. stoljeća bio je identičan liku zadarskog ili dubrovačkog poslovnog čovjeka: marljivi brodar s trgovačkim znanjem i političkom i kulturnom sviješću, s čvrstim poslovnim vezama s obje strane Jadrana i političkom potporom u područjima trgovanja.

 

Oznake starih mjera za dužinu tkanine (lakat, brachium – 639,34 mm) uklesane u vanjski rub ograde lože

 

Mjesto na kojem je sredinom 15. stoljeća bio sklopljen veći dio rapskih veletrgovačkih poslova i na kojem je zasjedao rapski sud, bila je loža na Platea Gospi (ili Platea Gaspi) koja se nalazila na istom mjestu na kojem je i današnja loža, sagrađena nakon 1509. zajedno sa skladištem fontika. Sve se odvijalo in logia Gaspi odnosno na Platea gaspi ante imagine scti. Christofori, dakle ispod lika sv. Kristofora. Nije mi poznato kada je i zašto lik rapskog zaštitnika nestao s glavnog gradskog javnog mjesta. Oznake starih mjera za dužinu tkanine (lakat, brachium – 639,34 mm) uklesane u vanjski rub ograde lože još i danas podsjećaju na trgovanje na njemu.

KOMENTIRAJ ČLANAK

Molimo, unesite Vaš komentar!
Molimo, ovdje unesite Vaše ime