Foto: RabDanas
No priča o bačvaru Andriji Linardiću, ocu sedmoro djece, rođenom 1856. godine, započinje tragikom sličnih priča mnogih naših težačkih obitelji s kraja 19. stoljeća, koji su, baveći se poljoprivredom na škrtoj otočkoj zemlji, jedva prehranjivali svoje mnogobrojne obitelji. Od sedmoro djece, čak njih šestoro umrlo je već u ranom djetinjstvu, svi osim sina Andrije mlađeg.
Otac Andrija je sa svojim jedinim preostalim sinom najprije vodio lokalnu trgovinu, kasnije i mlin za žito. Sin je vodio i poštu, te je prodavao karte za brodarske tvrtke i organizirao ribolov na tune. Potaknut znatiželjom i opojnim mirisom kadulje početkom dvadesetog stoljeća utemeljio je ranije spomenutu uspješnu i nagrađivanu destileriju u kojoj su Linardići 1903. godine proizveli eterično ulje od kadulje za koje su na izložbi u Londonu dobili srebrnu medalju. Prvi su u svijetu 1908. proizveli eterično ulje od smilja (magriža) čime su ušli u svjetsku povijest destiliranja eteričnih ulja.
Zgrada Destilerije
U kontekstu rapskog doprinosa realizaciji filma, pored produkcijsko-snimateljskog tima, zanimljivo je spomenuti i to da ulogu oca Andrije glumi dugogodišnji glumac amaterskog kazališta iz Malog Lošinja porijeklom Rabljanin Mladen Šurlina dok sina Andriju glumi Josip Badurina s Raba. Neki dijelovi filma snimani su i na Rabu, pa tako i seljaka berača kadulje glumi Slavko Perkić sa svojim magarcem Morom.
Film je sniman na Cresu, Malom Lošinju, u Trstu i na Rabu pod stručnim vodstvom gospodina Ive Saganića, voditelja muzeja Andrija-Andrea Linardić i predsjednika Udruge „Magriž“ iz Martinšćice.
Osim gospodina Saganića, u filmu o obitelji Linardić progovaraju povjesničarka umjetnosti Irena Dlaka, kustosica creskog muzeja Inge Solis, unuci Linardića mlađeg gđa Alessandra Fornasier i Donato Kučić, te novinar iz Dresdena gosp. Mathias Bäumel.
U kontekstu rapskog doprinosa realizaciji filma, pored produkcijsko-snimateljskog tima, zanimljivo je spomenuti i to da ulogu oca Andrije glumi dugogodišnji glumac amaterskog kazališta iz Malog Lošinja porijeklom Rabljanin Mladen Šurlina dok sina Andriju glumi Josip Badurina s Raba. Neki dijelovi filma snimani su i na Rabu, pa tako i seljaka berača kadulje glumi Slavko Perkić sa svojim magarcem Morom.
Nekadašnji život u malom creskom selu Grmov uprizorili su u različitim scenama svirači Miha (Meha) Mario Mužić iz Orleca i Jordan Kučić iz Beleja. Glumci statisti u izvornim nošnjama otoka Cresa bili su Milenka Ivić, Lucija Lovrečić, Karla Tolić i Katerina Saganić, a sve pod budnim okom stručne suradnice Elizabete Mužić iz Orleca i Zorice Saganić iz Martinšćice. Priprema tijesta, pečenja kruha i „Pašameta“ (Creski specijalitet od kruha) snimalo se u rodnoj kući Andrije Linardića. Kruh je pripremao 88-godišnji Izidor Lovrečić – Ižo iz Grmova uz pomoć Gracijana Pinezića i Lucije Lovrečić.
Pojedine scene snimane su na terenima oko sela Grmov, a uz pomoć drona kamerom su uhvaćene i prekrasne vizure uvale Martinšćica te cijeli Kvarneski zaljev kao i obližnje Vransko jezero.
Selo Grmov pretvoreno je tako u zavičajni filmski studio u kojem su kostimirani akteri nastojali što zornije dočarati nekadašnji način života na Cresu. Ovaj hvale vrijedni dokumentarni filmski projekt, uz prijevod na tri svjetska jezika, trebao bi biti završen i javnosti predstavljen tijekom srpnja ove godine.
