logo mix

Rab Danas

Nezavisni internetski portal otoka Raba

OLUJIC 1400X179

 

Ponedjeljak, 26 Listopad 2020 13:45

25. godišnjica postojanja Rapskih samostreličara

Napisao/la Ivo Barić, prof.
Ocijeni sadržaj
(3 glasa/-ova)
25. godišnjica postojanja Rapskih samostreličara Fotografije: Goran Novotny i Hrvoje Hodak

Ove godine, točno 27. listopada 2020., obilježavamo 25 godina održavanja obnovljenih ''Rapskih viteških igara''. Bilo je to 27. listopada 1995. kad se u Rabu nakon više stoljeća strijeljalo iz samostrijela. To je zapravo bila generalna proba na kojoj je nastupila samo rapska ekipa. Strijeljalo se samo s dva samostrijela, a sudionici su, osim samostrijelaca, bili odjeveni u kostime posuđene u HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke.

 

Od prvog nastupa pa do kraja ravnatelj igara je bio nezaobilazni heraldo Ugo Belamarić čiji su nastupi bili prepoznatljivi diljem Europe. Prvi članovi Časnog suda bili su: Zvonko Stella, predsjednik, Ivan Staničić, član i Darko Pećarina, član. Javni bilježnik je bio Ivo Barić, glasnik Zoran Debelić, rizničar Damir Španjol, a trubač Ivan Šegota.

Rabljane je tada pozdravio izaslanik prijateljske Republike San Marino Massimo Mancini koji je tom prigodom rapskome ''knezu'' uručio poklone i obećao da će njihovi samostrijelci slijedeće godine doći na Rab. Tom prigodom je podsjetio i da su njihovi samostrijelci (balestrijeri) samostalno nastupili na Rabu 1969. i to nakon posjeta Rabljana San Marinu 1968., drugi put su nastupili u Rabu 1989. na proslavi 100 godina turizma, a treći put 1990. na proslavi 2000 godina utemeljenja rapskog municipiuma 10. g. pr. Krista. Tada smo prvi put od prof. Rossia doznali da su se i na Rabu održavale viteške igre samostrijelom, ali pisane potvrde o tome nije bilo. 

 

11. svibnja 1996. održane su prve redovne ''Rapske viteške igre''. Od tada pa do danas Rapski samostrijelci nastupili su više stotina puta u Rabu i gradovima diljem Hrvatske i Europe. Njihovi sjajni nastupi u Rabu i San Marinu postali su tradicija uzvratnim natjecanjima u strijeljanju iz samostrijela, a atrakcija u gradovima gdje su bili kao gosti.

 

U prošlosti Rapske viteške igre se nisu kontinuirano održavale čak su jedno vrijeme bile i zabranjivane. Utemeljene su odlukom rapskog Gradskog vijeća od 21. srpnja 1364., a prve su održane 27. srpnja 1364. i to u čast Velikom kralju Ljudevitu I. Anžuvincu ''koji ih je oslobodio od Mlečana''. Neki povjesničari osporavaju postojanje viteških igara na Rabu, ali na sreću povijesni trag o igrama postoji u zapisima kroničara i povjesničara čija su djela sačuvana. Jedan od najvrednijih tragova o igrama ostavio je fra. Odoriko Badurina, franjevac Samostana sv. Eufemije u Kamporu u svojoj poznatoj ''Kronici'' što je potkrijepio pisanim izvorima. U svesku II. str.100, za godinu 1451. zapisao je: ''… neka se na Dan sv. Kristofora vrše viteške igre i neka se stavi nagrada od 100 libara, (za) prvu barem.To plaća država. Na igrama se može natjecati plemstvo i pučani, ali i svi drugi iz onih općina kamo mogu polaziti Rabljani na njihove vježbe. (Venecija: Santo Mar.,vol. IV., e. 70 – Ljubić: Monumento - … IX. 385.). O viteškim igrama na Rabu pisali su i: fra. Vladislav Brusić: ''Otok Rab'', Rab, 1926. str. 39.,40.,81, 82., Giuseppe Praga: ''La storia di Arbe in una recente monografija'', Zadar, 1926., str.11., točka 81., Stjepan Antoljak: ''Izvori i literatura o prošlosti otoka Raba od ranog srednjeg vijeka do 1797.'', Zadar, 1986., str 27. i drugi.

 

Kako su obnovljene ''Rapske viteške igre''

Već smo rekli da su prve obnovljene Rapske viteške igre održane 28. listopada 1995. kao generalna proba. Najbolji samostrijelac je bio Ante Magdić, a drugo mjesto je osvojio Boris Brna. Bilo je to vrijeme kada je na našim prostorima još bjesnio rat koji se približavao svome kraju. Tada je bilo potrebno potaknuti zanos u ljudima štujući slavnu prošlost svojih predaka. Strategiju je osmislio tadašnji gradonačelnik Grada Raba Davor Andrić. On je 8. kolovoza 1994. u svoj ured pozvao Petra Sandalića, Ivu Barića (oba službenici u gradskoj upravi) i Uga Belamarića ravnatelja Pučkog otvorenog učilišta i rekao: ''Uz veliko poštovanje ljudima kojima sam povjerio osnivanje rapskih balestrijera, stvar nije uspjela. Molim vas da mi pomognete osnovati Udrugu samostreličara koja će obnoviti Rapske viteške igre na Rabu.''

Ova je grupa najprije pripremila sjednicu Inicijativnog odbora koji je konstituiran 24. kolovoza 1994. Odbor je pripremio materijale za održavanje Skupštine rapskih samostrijelaca koja je održana 15. veljače 1995. Na toj Skupštini osnovana je Udruga rapskih samostreličara. Prve Rapske Viteške igre trebale su se održati 15. kolovoza 1995. ali su odgođene zbogvojne operacije ''Oluje'' pa su održane 28. listopada 1995. Do tada su se vršile pripreme, nabavljani kostimi i samostrijeli, tiskana je i knjiga autora Ive Barića, ''Rapske viteške igre 1364.'' koja je prevedena na talijanski i njemački jezik. Stručni elaborat za odjeću Rapskih samostrijelaca izradila je u siječnju 1995. godine dr. Jelka Radauš Ribarić.

 

Prve redovne Rapske viteške igre održane su 11. svibnja 1996. Zovemo ih redovne oslanjajući se na povijesne izvore odluke Gradskog vijeće grada Raba iz 1364. da se ''… otsele (od sada I.B.) u Rabu najsvečanije slavi: Dan 9. V. DiesVictorie, (Dan pobjede I.B.), t.j. onaj Dan kad je Rab oslobođen zagovorom sv. Kristofora … godine 1075.'' i Dan 27. VII. Dan mučeničke smrti zaštitnika Raba sv. Kristofora, tj. Dan kada je zaštitnik rođen za nebo.

Kasnije je uvedeno da se Igre održavaju i na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza i u San Marinu za Dan Republike i drugim gradovima gdje budu pozvani. Rabljani su tada obnovili staru tradiciju viteškog nadmetanja strijeljanjem iz samostrijela. Na Igre u Rab dolaze prijatelji iz Republike San Marina. S njima se Rabljani nadmeću u strijeljanju iz samostrijela i to jedan put u Rabu, a drugi put u San Marinu. Dan prije Igara glasnik s dva bubnjara objavljuje da će se sutra u Rabu održati Rapske viteške igre na Trgu sv. Kristofora. Na Kuli smjelih zavijori se tada zastava Republike Hrvatske i zastava Grada Raba. Pod kulom samostrijelci obavljaju zadnje pripreme za nastup.

Sutradan Igre počinju svečanom povorkom sudionika Gradom do katedrale gdje od župnika dobivaju blagoslov, a onda ponovno Gradom do strelišta na Trgu sv. Kristofora. U živopisnim srednjovjekovnim kostimima povorku predvode zastavničari, fanfaristi, bubnjari i samostrijelci. Iza njih slijede rapski knez i kneginja, potknez i časni sud s pratnjom u kojoj su: rizničar, glasnik, javni bilježnik i savjetnici te pučani trgovci, obrtnici i drugi.

 

Igre počinju odobrenjem rapskoga kneza i pucnjem iz srednjovjekovnog topa. Samostrijelci strijeljaju iz samostrijela u metu tzv. tuljak. Na kraju dva samostrijelca pokazuju metu gledaocima, knezu i sucima koji utvrđuju pobjednika. O odluci Suda Voditelj Igara izvještava kneza koji proglašava pobjednika igara.

U pauzama na velikom podiju nastupaju kostimirane grupe srednjovjekovnim plesovima i glazbenici svirajući na starim instrumentima. Kraj igara označava pucanj iz topa kao što su i počele.

 

Na prvim Rapskim viteškim igrama natjecalo se dvanaest samostrijelaca s dva samostrijela. U nadmetanju između Dragana Guščića i Siniše Kriškovića bolji je bio Siniša Krišković (23 god.) pa je proglašen pobjednikom prvih Rapskih viteških igara 1996. Njemu je pripala vazica ''Feliks Arba'' i pergamena sa starim pečatom Grada Raba koju mu je uručio rapski knez Davor Andrić.

 

Od prvog nastupa pa do kraja ravnatelj igara je bio nezaobilazni heraldo Ugo Belamarić čiji su nastupi bili prepoznatljivi diljem Europe. Prvi članovi Časnog suda bili su: Zvonko Stella, predsjednik, Ivan Staničić, član i Darko Pećarina, član. Javni bilježnik je bio Ivo Barić, glasnik Zoran Debelić, rizničar Damir Španjol, a trubač Ivan Šegota.

 

Od prvog nastupa Rapski samostreličari obišli su cijelu Hrvatsku i Europu. Svugdje su dočekivani s velikom pažnjom pa je teško izdvojiti najuspješnije nastupe. Ipak najviše se spominju posjeti Republici San Marino gdje Rabljani odlaze svake druge godine, a oni u Rab također na uzvratna nadmetanja. Posebno treba izdvojiti nastup Rapskih samostreličara pred Papom u San Marinu.

Nastup u gradu Lepantu (Nafpaktos) 2009. godine, na proslavi Dana pobjede 7. listopada kada su kršćani 1571. obranili daljnji proboj Turaka u Jadransko more, bio je jedan od najsvečanijih. U Lepantskoj bitci je sudjelovalo oko 800 Rabljana od koji se njih oko 500 nije vratilo na svoj otok. Rabljani su tom prigodom u počast svim poginulim spustili vijenac u more i odaliim počast.

Dva puta samostreličari su sudjelovali na otvorenju turističkog sajma u Stuttgarthu, nastupili su u Koeningsbrunnu, zatim u Koprivnici, Vukovaru, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Salzburgu, Hrvatskoj Kostajnici, Rijeci na Trsatu, Novalji, Republici Sloveniji u više gradova, Mađarskoj i još u stotinu gradova i općina. Rapski samostreličari su sklopili prijateljstva s više udruga i gradova od kojih možemo spomenuti Dubrovačke trombunjere, gradove Koeningsbrun, San Marino i druge. Na kraju možemo zaključiti da je Udruga Rapskih samostreličara najbolja i najbrojnija udruga u Gradu Rabu koju potvrdu možemo pronaći na svim nastupima i u njihovoj prostoriji koja je uređena kao pravi muzej prijateljstva.

Rapski samostreličari su nedvojbeni turistički brend Grada Raba.

 

Napisao: Ivo Barić, prof.

Pročitano 677 puta