Foto: Napisala: Ena Paparić | Foto i video: Ivo Šubić
Uz bok autoru bili su najbliži suradnici koji su uz njega vrijedno radili na ostvarenju upravo onakve večeri koja je za nama.
Izdanje koje večeras predstavljamo i predajemo publici pjesnička je zbirka Otvoreni armerun i pravi je biser dijalektalne čakavske poezije“
Lidija Šipovac Domijan
Promociju je otvorila ženska klapa Užanca pjesmom Murtelica je lipo cviće, nakon čega je članica klape Branka Viskić pokazala da je osim u pjevanju, izvrsna i u recitiranju, izvevši pjesmu Domaća beseda, upravo onako kako i priliči – po domaću!
Ovom rapskom književnom večeri izvrsno je moderirala Petra Domaćinović pozdravivši na početku sve okupljene, nakon čega je riječ predala ravnateljici POU Rab Katarini Ribarić koja je u ime Grada Raba, glavnog pokrovitelja ovog izdanja, srdačnim riječima čestitala autoru i istaknula golemu važnost njegovog književnog rada u očuvanju rapske jezične baštine.
U ime izdavača Gradske knjižnice Rab, govorila je ravnateljica ove ustanove Lidija Šipovac Domijan:
– „Knjižnična djelatnost, osim nabave, stručne obrade, čuvanja, zaštite i davanja na korištenje knjižnične građe, obuhvaća i izdavačku djelatnost. Posebno se to odnosi na objavljivanje djela zavičajne tematike te promicanje svijesti o kulturnom nasljeđu, njegovanje zavičajnosti i tradicijskih vrijednosti područja svoga djelovanja. Upravo zbog toga, nismo mogli zaobići Josipa Fafanđela kao najpredanijeg i najustrajnijeg čuvara i promicatelja rapske kulture i pisane baštine, rapske čakavske riječi i leksičkog blaga rapskih mjesnih govora kao i starih običaja i načina života koji polako i sigurno nestaju u nekim davno prošlim vremenima… Izdanje koje večeras predstavljamo i predajemo publici pjesnička je zbirka Otvoreni armerun i pravi je biser dijalektalne čakavske poezije“, zaključila je Šipovac Domijan.
Pjevajući sebe, pjeva i sve nas koji smo bili i koji jesmo, koji smo od nekad i od sada stopljeni zajedno u jedinstvenu melodiju rapske izvornosti”
Iz predgovora prof. Sadre Maljić, rođ. Jerić
Nakon obraćanja izdavača, na pozornicu su izašli učenici Srednje škole Markatuna de Dominisa, Lara Španjol-Pandelo i Luka Keko koji su recitirali pjesme Peteh, Gale, Dva Zeca i Kava.
Dio predgovora kojeg u knjizi potpisuje prof. Sandra Maljić, rođ. Jerić, u njenoj odsutnosti pročitala je Petra Domaćinović:
– “Pred tobom je širom Otvoreni armerun, otvorena duša našeg rapskog otočnog barda Josipa Fafanđela. I pjeva naš bard svoju životnu čakavsku kantenilu, svoju raspodiju blaženog spoja. Pjevajući sebe, pjeva i sve nas koji smo bili i koji jesmo, koji smo od nekad i od sada stopljeni zajedno u jedinstvenu melodiju rapske izvornosti”, napisala je među ostalim Maljić.
Autor, Josip Fafanđel zatim je i sam ukratko predstavio svoje djelo:
– “Sadržaj ove knjige u prvom je redu svojevrstan izljev mojih osjećaja i moje duše prema starini – običajima, životu i ljudima koji više nisu među nama. Potom slijedi namjera da prinesem svoj doprinos očuvanju domaće riči koju vrijeme također troši. Nadam se da ono što je zapisano, ostaje zauvijek i izmiče zaboravu.”
U sve većoj identitetskoj pogubljenosti dok je naš fokus raspršen na tisuće plitkih blještavih podražaja, gotovo je spasonosno poznavati ljude poput Josipa Fafanđela, tu ljudsku vertikalu izniklu iz rapskog kamena, koja nam dobrodušno svojim talentima pokazuje put povratka prema sebi samima.
Hrvoje Hodak – urednik izdanja
Nakon njega, publici se obratio i urednik knjige, Hrvoje Hodak s nekoliko riječi o samoj knjizi, uredničkom konceptu te njenoj iznimnoj važnosti kao vezi s nekim prošlim vremenima i ljudima kakvih je nažalost sve manje.
– “U sve većoj identitetskoj pogubljenosti dok je naš fokus raspršen na tisuće plitkih blještavih podražaja, gotovo je spasonosno poznavati ljude poput Josipa Fafanđela, tu ljudsku vertikalu izniklu iz rapskog kamena, koja nam dobrodušno svojim talentima pokazuje put povratka prema sebi samima. Jer, budimo iskreni, prosječni moderni Rabljanin, za razliku od svojih djedova i baka, lišio se iskustvenog generacijskog poznavanja svake mjesečeve mijene, načina obrade polja, suživota s morem, narodnih običaja, i postao je samozadovoljni graditelj apartmana koji betonirajući i posljednje krajobrazne resurse ovoga otoka sumanuto pili granu na kojoj sjedi. Da bi osvijetlili put povratka prema sebi samima, u knjizi su se našle i predivne crno bijele fotografije autora Miroslava Maroevića, koje nam je ljubazno na korištenje ustupio gospodin Josip Andrić, a koje zorno pokazuju Rab kakav je nekoć bio. Mislim da su u ovoj zbirci te fotografije pronašle idealno sidrište.“
Nakon Hodakovog obraćanja, došlo je vrijeme da i autor pročita jednu od svojih pjesama. Odabrao je pjesmu Divojka, kojom je na pozornicu pozvao još jednog gosta, Anđelka Brnu, koji je zvukom miha ispunio dvoranu te i auditorno poveo publiku putevima nekih prošlih vremena.
Na pozornicu su zatim još jednom izašli učenici SŠ Markantuna de Dominisa, ovog puta kako bi, pod mentorstvom svoje profesorice Anite Pahljine, uprizorili pjesmu Dvi susede. Za svoj scenski nastup, Nives Ban, Matej Bravarić-Ćilo i Veronika Karlić nagrađeni su velikim aplauzom. Nakon njih, Hrvoje Hodak na gitari je izveo pjesmu Dobra ti večer mati moja.
Usljedilo je autorovo čitanje nekih od njemu posebno dragih pjesama Ča to sanjam, Krhatva, Materina kokoš, Vrimena teška i Bolanča, stodira i decimalj, uz njemu svojstvena duhovita i životna objašnjenja istih.
Budući da je knjiga napisana na čakavštini lektura je bila posebna priča, za koju je bila zadužena Anita Pahljina koja je iznijela svoje iskustvo rada na knjizi.
– „Lektura je ove zbirke bila i teška i neobična. Naime, lektura podrazumijeva ispravljanje raznih jezičnih pogrešaka radi jasnoće teksta i obavlja se prema pravilima standardnoga jezika. Rapski je govor živ i kao svi organski idiomi opire se pravilima standarda, u tome smislu nema jasnih pravila i smjernica pa je lektura bila zapravo dogovor između autora i mene te kompromis u odnosu na standardnojezičnu normu. Nalazili smo se više puta, dogovarali detalje, primjerice pisanje h i f u određenim riječima, varijante riječi (hrementun, frementun, hermentun, fermentun), sastavljeno i nesastavljeno pisanje riječi prema izgovoru i standardu… Ipak, u same se pjesme iz ove zbirke nije puno interveniralo jer ipak postoji i pjesnička sloboda u pisanju. Dosta je posla bilo s rječnikom, odnosno značenjima pojedinih riječi. Brojne od njih više ne postoje jer su nestali predmeti na koje su se odnosile (muninel), neke polako izlaze iz uporabe (landica), dok druge opstaju (derina). Cijeli sam rječnik prošla s nekoliki starijih govornika kako bi se iznašlo najjasnije i najtočnije rješenje, ali i navela ostala značenja koja riječ ima u drugim kontekstima.“
Dodatnu vrijednost ovom izdanju dala je i akcentuacija rječnika domaćih riječi na samom kraju knjige koju je, prema zvučnom zapisu autora, provela prof. Silvana Vranić, članica Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Klapa Užanca izvela je još i pjesme Sinoć sam se i To je bilo na sloveh.
Za kraj, Joso je još jednom zahvalio svima onima koji podržavaju njegov rad i koji su omogućili da knjiga ugleda svjetlo dana, kao i svima okupljenima koji su ga došlo podržati na njenoj promociji.
– “Knjigu posvećujem svima mojima i svim ljubiteljima korijena domaćih. Na tim korijenima leži cijeli moj otok – Rab koji volim i perom i srcem“, zaključio je Josip Fafanđel.
Po želji autora, promocija je završila mladošću i veseljem, pa su tako učenici SŠ Markantuna de Dominisa pročitali pjesme Lovčari, Loparanin i Likar, Dumijana, a sa pozornice je svih ispratio mih!
Publika je zatim u predvorju kina imala mogućnost kupiti knjigu po promotivnoj cijeni i dobiti posvetu autora, a za prigodnu zakusku bili su zaduženi učenici ugostiteljskog smjera SŠ Markantuna de Dominisa Rab.
Knjigu je moguće kupiti u Gradskoj knjižnici Rab.
