logo mix

Rab Danas

Nezavisni internetski portal otoka Raba

OLUJIC 1400X179

 

Petak, 14 Svibanj 2021 07:27

Jeste li znali? | Tajna Velog zvonika

Tajna koju Veli zvonik brižno čuva njegov je tvorac i vrijeme izgradnje. Veliki povjesničari umjetnosti koji su tijekom 19. stoljeća posjećivali Dalmaciju smatrali su da je sagrađen 1212. godine. Vladislav Brusić u knjižici „Otok Rab“ iz 1926. godine također smatra da je gradnja započeta u 12. stoljeću i završena početkom 13. stoljeća. Pojedini stručnjaci za sakralnu arhitekturu Dalmacije istoga su mišljenja, pa tako i u „Rapskom zborniku“ iz 1987. godine čitamo da je Veli zvonik ostvarenje 13. stoljeća.

Objavljeno u Baština koja obvezuje

Na neuobičajen način, odvojen od katedrale prema zapadu za oko 60 m sagrađen je njezin zvonik u oblicima zrele romanike. Taj je zvonik najljepši graditeljski spomenik u gradu i na otoku, a ubraja se u red boljih ostvarenja ovoga stila na cijelom Mediteranu. Mjesto na kojemu je sagrađen uvjetovano je, zasigurno, postojanjem atrija i nekih drugih građevina (zacijelo u funkciji episkopalnoga sklopa) uz zapadno pročelje katedrale i tada se od cijelog sklopa nije doimao tako odvojenim kao danas, te se upravo na ovoj nasuprotnoj, istočnoj, strani nalazi glavni ulazni portal s masivnim dovratnicima i nadvratnikom te plitko upuštenom lunetom uokvirenom srpastim romaničkim lukom.

Objavljeno u Baština koja obvezuje

„Pod odijevanjem u etnološkom smislu podrazumjevamo svekoliko opremanje ljudskoga tijela: odjeću, obuću, nakit te češljanje, odnosno uređenje glave. Uobičajeno je da se cijeli taj kompleks označava književno-jezičnim pojmom narodna nošnja, iako ga narodni govor nije poznavao (...) vanjski se izgled seljaka, i svakidašnji i blagdanski, oblikovao prepoznatljivim stilom (...) taj je stil proizlazio iz tadašnjega načina života, bio određen mnogim njegovim dijelovima, ali također i prilagođen mnogim njegovim potrebama“ (Čapo-Žmegač i sur., 1998: 109).

Objavljeno u Vijesti

U svojem opisu miha sjevernojadranskih otoka (Raba, Paga i Cresa), istanknuti član ansambla Lado, osnivač i voditelj Centra za tradicijska glazbala Hrvatske, Stjepan Večković, posebno ističe rapski mih, pa tako piše: „Na Rabu se također može naći i svirala miha s 'obrnutim' rasporedom rupica za prebiranje. Uobičajeno je da na desnoj strani svirale bude šest rupica, a na lijevoj dvije, dok neki svirači na Rabu koriste svirale na kojima je šest rupica s lijeve, a dvije s desne strane. To nema baš nikakvu ulogu u kvaliteti sviranja i ovisi o individualnim sklonostima pojedinog svirača.“

Objavljeno u Vijesti

Rapski tanac ili tancanje uz mih kao narodni ples nastao je pod okriljem rapskih sela, dok se u samom gradu Rabu ta vrsta zabave odvijala na drugačiji način. U svim selima na Rabu, uz svakodnevni težački posao, naši su se preci i družili, veseli, pjevali, šalili, pa i zaplesali. Najčešće u vrijeme vjerskih blagdana, u danima mesopusta i svečanostima vjenčanja.

Objavljeno u Vijesti

Članovi banjolskog folklornog društva već tada, u razdoblju između 1937. i 1940. godine, svojim su promenadnim nastupima predstavljali nezaobilazan dio rapske turističke ponude, nastupajući često za turiste u restoranu Rio, a pohodili su i smotre van otoka, osobito onu u Baški na otoku Krku.

Objavljeno u Vijesti

U ponedjeljak 30. prosinca održano je online predstavljanje mobilne aplikacije Rab Archaeological (T)races o kojoj su, u kontekstu cjelokupnog projekta, uz vješto moderiranje novinara, urednika i direktora Rab Film Festivala Roberta Tomića Zubera, govorile članice užeg projektnog tima – Tonka Kavran, ravnateljica Centra za kulturu Lopar i voditeljica projekta te Katarina Ribarić, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Rab.

Objavljeno u Vijesti

Čuvanje i promocija lokalne kulturne baštine jedan je od načina podizanja svijesti stanovniika o vrijednosti kulturnog, duhovnog i prirodnog nasljeđa, osobito u manjim sredinama kao što je naša otočna rapska sredina.

Objavljeno u Vijesti

Procesija Križi koja već više od pet stoljeća propituje snagu vjere svakog pojedinca koji u njoj sudjeluje, prema jednoj od pučkih predaja nastala je upravo kao zavjetni odgovor svih vjernika otoka Raba na posljedice strašne epidemije kuge koja je u 15. stoljeću u dva navrata desetkovala stanovništvo Raba.

Objavljeno u Vijesti

Baština otoka Raba posljednjih je godina ciljanim istraživanjima pojedinih lokaliteta u fokusu više arheoloških istraživačkih timova. Od 2013. godine na sveobuhvatan način ta istraživanja provodi Institut za arheologiju, zajedno sa suradnicima, kroz projekt Arheološka topografija otoka Raba.

Objavljeno u Vijesti
Stranica 1 od 2