Oni koji su na Rabu čekali posljednju subotu ovogodišnjeg kolovoza kako bi sudjelovali u 10. jubilarnom Međunarodnom plivačkom maratonu za osobe s invaliditetom, znali su da ni sjekire s neba ne mogu spriječiti njihov ranojutarnji dolazak na barbatsku Vodenču. Premda zbog sigurnosno-zdravstvenih razloga ove godine nije bilo organiziranih dolazaka članova asocijacija osoba s invaliditetom iz cijele Hrvatske, a vremenska prognoza već tradicionalno nije bila naklonjena organizatorima, Vodenča je u 8,00 sati bila krcata ljudima dobre volje. Njih više od 300 došlo je dati svoju podršku plemenitim ciljevima „Krešinog maratona“, a majice s motom „Srcem protiv barijera“ nestale su u trenu.
Shodno aktualnoj situaciji i propisanim mjerama Stožera civilne zaštite, 10. jubilarni plivački maraton za osobe s invaliditetom "Srcem protiv barijera", među Rabljanima poznatiji kao "Krešin maraton", bit će održan, no ovoga će puta imati lokalni karakter.
Rabljani, brojni prijatelji i gosti otoka, i ove su se subote, u organizaciji Grada Raba, POU Rab i GDCK Rab te pokrovitelja, TZ Grada Raba i Udruge za promicanje kulture življenja Komin, kao što to čine već 9. godina zaredom, okupili na plaži Vodenča u Barbatu, s ciljem da svojim dolaskom i sudjelovanjem podrže 9. Međunarodni plivački maraton za osobe s invaliditetom „Srcem protiv barijera“, i da vođeni motom jednakih mogućnosti za sve, zajednički pošalju snažnu poruku u javnost, ali prije svega u ljudsku svijest.
U subotu, 24. kolovoza, na Rabu će se po deveti put održati plivački maraton za osobe s invaliditetom „Srcem protiv barijera“. Riječ je o maratonu čiji je pokretač književnik i novinar Krešimir Butković, jedan od najznačajnijih promotora i boraca za prava osoba s invaliditetom. Grad Rab je od samog početka partner projekta, a veliku podršku cijeloj inicijativi svake godine pružaju i stanovnici Raba.
U subotu, 24. kolovoza na Rabu će se po deveti put održati plivački maraton za osobe s invaliditetom „Srcem protiv barijera“. Sudionici maratona i ove će godine plivati dionicu Vodenča – Dolin – Vodenča u mjestu Barbat, s ciljem pružanja podrške osobama s invaliditetom te skretanja pažnje na glavne zapreke za socijalnu uključenost.
Postoji mjesto i vrijeme u kojem zajedništvo još uvijek može rušiti naizgled nesavladive barijere, postoji otok na kojemu srca mnogih znaju kucati kao jedno kada dođe vrijeme sve poznatijeg rapskog plivačkog maratona za osobe s invaliditetom. Zahvaljujući ponajviše postavljenim ciljevima maratona i težnjama njegovog osnivača Krešimira Butkovića, i Grad Rab je tijekom godina u sasvim realne okvire ugradio svoje prijateljstvo s Osobama s invaliditetom i kao takav sada u potpunosti stoji iza ove hvalevrijedne manifestacije.
Nekako ljudi već unaprijed računaju na neveru kad je dan od plivačkog maratona za OSI humanitarnog karaktera. Kao da priroda želi naglasiti kolika je snaga i izdržljivost u osoba s invaliditetom koji osim što ruše društvene barijere, ruše i sve moguće i nemoguće prepreke koje im nameće priroda.
Već od ranih jutarnjih sati bilo je užurbano na startu humanitarnog Međunarodnog maratona za osobe s invaliditetom i sve ljude dobre volje „Srcem protiv barijera“ koji se po osmi puta zaredom uspješno, unatoč lošoj vremenskoj prognozi, održao na otoku Rabu.
U subotu, 25. kolovoza, s početkom u 9 sati na Rabu će se osmi put zaredom održati plivački maraton za osobe s invaliditetom „Srcem protiv barijera 2018.“ Riječ je o maratonu čiji je pokretač književnik i novinar s rapsko – zagrebačkom adresom, jedan od značajnijih promotora i boraca za prava osoba s invaliditetom, Krešimir Butković.
Baš kao što smo i najavili bio je ovo još jedan više nego uspješan "Krešin maraton" isplivan srcima dvjestotinjak sudionika, onako ljudski, prijateljski, s krajnje pozitivnim nabojem. Nosi ovaj maraton, još od 2010. kada ga je naš dragi prijatelj, književnik i kvadriplegičar Krešimir Butković po prvi puta sam isplivao, nadu u jedno maleno, ali neprocjenjivo ljudsko pomaknuće.
Krešo je tada, preplivavši Barbatski kanal, razračunao s vlastitim utvarama i pobijedio strah od mora koje ga je sudbinski obilježilo, a danas plivajući okružen prijateljima apelira na veći angažman društva u uklanjanju brojnih zapreka, traži gram više razumijevanja i sekundicu duže usmjerenu pažnju onih koji o prioritetima odlučuju prema osobama s invaliditetom kojih je, zavirimo li u popis stanovništva iz 2001., u Hrvatskoj tada po prvi puta registrirano ukupno 429.421, a koji ni dan danas u svojoj državi nemaju primjerice niti toliko neophodan spinalni centar.
