Možemo li otok uopće zvati našim, ako smo se od njega srcem udaljili, ako smo mu govor zaboravili, ako smo ga time ranili, ako smo time i sebe u velikoj mjeri zagubili. Možemo li se još pronaći u slanom čakavskom stihu, u riječima koje su klesane da budu upasane u čvsti suhozid, možemo li još barem osjetiti, ako ne u potpunosti razumijeti, riječi koje su sljubljene s ovim morem i s ovo zemljom, ili smo eto svojim nehajem i komformizmom rastočili, prodali, u beton pretvorili i zaboravili sve ono zbog čega bi se s ponosom imali nazivati Rabljanima.

Nematerijalni Testamentum Ljube Stipišića Delmate

Nadam se da mi ne zamjerate ovu malenu konteplaciju nad jučerašnjim osmim “Ča vrh Arbe”, nad plemenitom ostavštinom maestra Ljube Stipišića Delmate, Čovjeka koji nije bija rojen ić niz dlaku, kripeć zavist moćneg svita, već se lišen svake želje za ovosvjetovnim odličjima i falšim lentama svim svojim bićem vraćao na izvore kako bi spoznao sebe samog i kako bi dao ruku svakome nevoljniku kojemu je mogao pomoći.

Možemo li otok uopće zvati našim, ako smo se od njega srcem udaljili, ako smo mu govor zaboravili, ako smo ga time ranili, ako smo time i sebe u velikoj mjeri zagubili. Možemo li se još pronaći u slanom čakavskom stihu, u riječima koje su klesane da budu upasane u čvsti suhozid, možemo li još barem osjetiti, ako ne u potpunosti razumijeti, riječi koje su sljubljene s ovim morem i s ovo zemljom, ili smo eto svojim nehajem i komformizmom rastočili, prodali, u beton pretvorili i zaboravili sve ono zbog čega bi se s ponosom imali nazivati Rabljanima.
_{Hrvoje Hodak}

Nema tog susreta pjesnika “Ča vrh Arbe” koji može proći bez spominjanja velikog Maestra, kazao je to i u svojem uvodnom pozdravu pjesnicima i publici, u lijepo ispunjenoj dvorani Kina Rab, gradonačelnik Raba Nikola Grgurić. Mješoviti zbor Refuli, pod vodstvom prof. Tatjane Zorić, večer je započeo izvedbom skladbe “Samo moru virujen” da bi je završio predivnom autorskom kompozicijom našeg sugrađanina, koji je te večeri bio među publikom, gospodina Dinka Šćerba “Serenada gradu Rabu”, mnogima poznatijom pod nazivom “Laku noć, Rabe, grade moj”, sve ostalo pripalo je pjesnikinjama i pjesnicima i njihovoj čakavskoj i cokavskoj ekspresiji.

Prva je svoje stihove na riječkom čakavskom narječju kazivala gospođa Mirjana Fantauzzo koja je zbog lošijeg zdravstvenog stanja ubrzo ipak napustila pozornicu, nakon gospođe Fantauzzo za mikrofon je došao 70-godišnji bard dalmatinskog pjesništva, splitski Komižanin Jakša Fiamengo. Gospođa Mirela Vidak iz istarskog Kršana posebno je pozdravila “svoj” Rab za kojeg ju je život na više načina povezao, a kao jednu od tih poveznica istaknula je sjajnu suradnju ostvarenu s rapskim doc. dr. sc. Danielom Mikulacom sa Sveučilišta u Puli, koji je 2006. godine recenzirao njezinu knjigu “Misečina va koltrine”.

Uslijedio je nastup pokretača čakavske ekspresije na otoku Rabu, pjesnika i književnog kroničara rapske zbilje, svima poznatog Dražanina Josipa Fafanđela, nakon njega stihove je kazivala voditeljica Gradske knjižnice i čitaonice u Žminju, nagrađivana istarska pjesnikinja Nada Galant. Komiški književnik i znanstvenik Joško Božanić koji se godinama bavi proučavanjem usmene baštine, dijalektom i usmenom književnošću otoka Visa, svoje je pjesme gotovo scenski odigrao, s puno pripovjedačkog mota. Iz Lopara svojim je stihovima mnoge dotakla Albina Andreškić, a uz pozdrav Rabu, svojem rodnom gradu, svoj je nastup započeo riječki Lunjanin, još jedan veliki čuvar domaće riječi, Ante Badurina – Rumešić. Nakon njega opet su nam stihove kazivali Rabljani; Jasna Gvačić iz Supetarske Drage poetski zaokupljenama uspomenama na djetinjstvo, i stilski izuzetno zanimljiv mundanijski Don Quijote de la Arba Boris Kazija. Na kraju splitskim nas je narječjem počastila članica Društva hrvatskih književnika, Trogiranka iz Splita, pjesnikinja Dunja Kalilić.

Svima njima jedno toplo i veliko hvala na odazivu i spremnosti da i kroz ovakve pjesničke susrete djeluju kao „čuvari“ izvorne čakavske baštine, a nadamo se da će u organizaciji POU Rab i pod pokrovitelstvom Grada Raba ova izuzetna kulturno-baštinska manifestacija nastaviti svoj rapski život skupa s nastavkom izdavanja vrijedne knjige pjesama u kojoj su otisnuti stihovi svih pjesnika sudionika smotre.