Home Vijesti Banjol – proslavljena Gospa Lurdska i Svjetski dan bolesnika | Trpljenje je sastavnica i smisao ljudskog života

Banjol – proslavljena Gospa Lurdska i Svjetski dan bolesnika | Trpljenje je sastavnica i smisao ljudskog života

0
Banjol – proslavljena Gospa Lurdska i Svjetski dan bolesnika | Trpljenje je sastavnica i smisao ljudskog života

Foto: Napisala i snimila: Lela Vidas

 

Bolest ima mnogo lica; napuštenosti, odbačenosti, izoliranosti, neshvaćenosti… Kroz nju postajemo svjesni vlastite ranjivosti, krhkosti, prolaznosti, te dublje doživljavamo svoju ovisnost o drugima i o Bogu. Isus nam daje model ponašanja koji je u potpunoj opreci s licemjerjem, nudi nam dragocjeni melem koji pruža utjehu i ljubav u patnji.

Rab danas oglas

Štovanje Majke Božje Lurdske vrlo je rašireno u Hrvata. Prvi je oltar podignut već 1884. u Međimurju, a od tad su joj posvećene mnoge kapelice, crkve ili pak replike ukazanja u špilji.

 

Osim ukazanja, na isti dan obilježava se i Svjetski dan bolesnika kojeg je utemeljio 1992. godine papa Ivan Pavao II., pa stoga Crkva traži od nas da se zaustavimo i slušamo, osjetimo empatiju prema svima, posebno prema bolesnima, najsiromašnijima, marginaliziranima… Da dopustimo da nas njihova patnja dotakne do te mjere da preuzmemo brigu za njih u duhu služenja.

 

Bolest nam nameće pitanje smisla, strah pomiješan s nemirom, stanje nemoći… Bolest ima mnogo lica; napuštenosti, odbačenosti, izoliranosti, neshvaćenosti… Kroz nju postajemo svjesni vlastite ranjivosti, krhkosti, prolaznosti, te dublje doživljavamo svoju ovisnost o drugima i o Bogu. Isus nam daje model ponašanja koji je u potpunoj opreci s licemjerjem, nudi nam dragocjeni melem koji pruža utjehu i ljubav u patnji.

 

Kao kršćani pozvani smo „djelovati, a ne govoriti“. Pozvani smo biti milosrdni poput Oca i ljubiti svoju trpeću i nemoćnu braću i sestre. Isto tako pozvani smo u svom trpljenju i bolesti, u ranjivostima i slabostima usmjeriti svoj pogled i vapaj Blaženoj Djevici Mariji i njenom Sinu koji svojom ljubavlju i milosrđem, brižno i sućutno iscjeljuju rane naše duše i tijela.

 

Stoga je i ove godine, 11. veljače u župi Banjol u crkvi sv. Lucije svečanim misnim slavljem proslavljena svetkovina Gospe Lurdske i obilježen Svjetski dan bolesnika gdje se okupio lijepi broj domaćih vjernika, ali i vjernika iz ostalih župa otoka Raba. Predvoditelj euharistijskog slavlja bio je fra Vitomir Glavaš, gvardijan samostana sv. Frane s Cresa u koncelebraciji sa župnikom domaćinom vlč. Kristijanom Perovićem, rapskim dekanom vlč. Mladenom Mrakovčićem, te ostalim svećenicima. Nazočan je bio bogoslov Krčke biskupije Zoran Maričević.

 

I vi ovdje imate oltar Gospe Lurdske i dolazite se moliti svatko sa svojim bremenom i svime što nosite na svojim životnim plećima… To je jedan od motiva da dolazite ovdje i odlazite u druga svetišta da molite za njezin zagovor i pomoć…“ 
fra Vitomir Glavaš

U prigodnoj homiliji fra Glavaš je ukazao da je Lourdes jedno od svjetskih marijanskih svetišta u kojima Gospa u ukazanjima poziva na molitvu, pokoru i obraćenje. Osim toga, Lourdes je svakom hodočasniku nezaboravan po večernjoj procesiji sa svijećama, čime se iskazuje pobožnost i zahvalnost Gospi za zagovor kod Boga i za uslišane molitve te brojna tjelesna i duhovna ozdravljenja. Zatim je rekao: „ ….I vi ovdje imate oltar Gospe Lurdske i dolazite se moliti svatko sa svojim bremenom i svime što nosite na svojim životnim plećima… To je jedan od motiva da dolazite ovdje i odlazite u druga svetišta da molite za njezin zagovor i pomoć…“ Predvoditelj ističe kako je Isusova Majka dala život svemu svijetu koji sve obnavlja, od Boga je bila obdarena posebnim, osobitim darovima.

– „Kad razmišljamo o Gospi Lurdskoj, razmišljamo o povlastici Bezgrešnog začeća koja pokazuje da Marijina bezgrešnost nije odvojenost od života. Kad je Bog stvarao svijet, odlučio je uzdići čovjeka na dostojanstvo svojega djeteta, ali je čovjekov neposluh razorio Božji plan… Ono što je proizašlo iz toga je stanje grijeha, u savršenom skladu rađa se nesklad… Tom grijehu, izdaji, tom prokletstvu, prvoj ženi Evi stavljamo u kontrast savršenstvo Blažene Djevice Marije, jer Bog nikada neće napustiti čovjeka, „ističe isto tako propovijednik.

Apostrofirajući Maksimilijana Kolbea govori kako je Djevica Marija došla na svijet u krilu jedne obitelji, nije anđeo, imala je pravog oca i majku, i naprosto je nazvana začećem po čemu se razlikuje od ostale Adamove djece. Tako da naziv „ Bezgrešno začeće“ s pravom pripada njoj i samo njoj.

– “Isus Krist, čovjek, Bog, pravi je njezin Sin, koji poštuje svoju Majku, kojoj je odan… Njemu se ne postaje sličan i ne približava se, ne spašava se, ne posvećuje se nitko tko ne poštuje Djevicu Mariju. Ni jedan čovjek, ni jedan anđeo, ni jedno drugo biće neće tako uspjeti u naumu spasenja ako se ne utječe Mariji… Ona je Kraljica neba i zemlje. Pakao je mrzi, dršće pred njom, a mnoge ju duše na zemlji još ne poznaju ili ju ne žele, ne poštuju… A milost koju dobivamo i tražimo prepustimo slobodi Majke Božje, ne uvjetujmo njenu slobodu.“

 

 

Fra Glavaš upozorava kako se čovjek u svojoj slobodi često opredjeljuje za zlo, uvjetovan svojim slabostima, nezadvoljstvima, ovisnostima.

– “Iako je sloboda naš najveći dar, nismo je znali ostvariti u svojoj punini. Dok se s druge strane svakog dana čovjeku želi oduzeti sloboda, da postane kontroliran i izoliran… Tu dolazi do izražaja Marijina Bezgrešnost, ići u slobodi za Bogom. Samo za Bogom. Vidimo u Mariji zaljubljenost u slobodu, njenu ustrajnost i zanos…” 

 

Fra Glavaš na kraju poziva sve da u Mariji prepoznamo majčinski uzor vjere, da se ugledaju u Mariju i nadahnjuju Njenom ljubavlju. Da dopustimo da se Božji naum i plan ostvari u svoj svojoj punini za svakog od nas… Osvrnuo se na samom kraju i na Svjetski dan bolesnika rekavši:

– „Društvo i Crkva, svatko sa svoje strane, ima pred očima bolesnog čovjeka i svatko sa svoje strane želi biti blizu, želi biti na pomoć, želi olakšati njegove patnje i izlječenje. Sigurno je da ta blizina, ni liječnička izvrsnost, nisu dovoljni, jer bolest zna biti teška, opaka i svaka briga svijeta ne umanjuje nečiju bol i trpljenje, ali ljudska i kršćanska blizina je itekako potrebna i ne smije izostati. Kad čovjek sam ne nalazi smisao patnje ni smrti, spoznavši da je Isusovo uskrsnuće preoblikovalo njegove rane u izvor spasenja i ozdravljenja, svjetlo Uskrsloga Krista svakom bolesniku postaje potvrda da Bog može pobijediti u sebedarju svaku bolest u radost Uskrsnuća…“

 

Predvoditelj je zatim sa suslaviteljima podijelio sakrament bolesničkog pomazanja. Vlč. Perović je na završetku sv. mise zavalio svima koji su na bilo koji način pomogli da svečanost bude što ljepša i potpunija, posebno predvoditelju fra Glavašu na poticajnim riječima, braći svećenicima na sudjelovanju kao i crkvenom zboru na animiranju liturgijskog slavlja, te je sve pozvao na zajedničko druženje.

 

Padre Pio, poznati duhovni otac je rekao: „Moraš se sjetiti da na nebu imaš i majku. Preporučajmo se Mariji, njenoj majčinskoj ljubaznosti ljubavi i dobroti.“

KOMENTIRAJ ČLANAK

Molimo, unesite Vaš komentar!
Molimo, ovdje unesite Vaše ime