Radna zona Mišnjak

Radove na uređenju infrastrukture u RZ Mišnjak ugovoreni su u III/2013. godine. Zadnja privremena situacija ispostavljena je u IV/2014, a od ugovorenih 21,3 izvedeno je 8,8 mil. kuna.

U travnju 2014. od strane gradonačelnice Grada Raba Rosanda Krstinić Gušćić izdan je nalog o privremenoj obustavi radova do srpnja 2014., a u kolovozu je donijela zaključak o prekidu radova do daljnjega (dok se ne osiguraju potrebna sredstva za dovršetak projekta, a koja nisu nikada ni osigurana čime je projekt zaustavljen).

Vrijednost izvedenih radova u 2014. godini iznosi 1,8 mil. kuna.

U financiranju projekta sudjelovalo je Ministarstvo poduzetništva i obrta s iznosom od 916.000,00 kn, uz uvjet da se radovi u cijelosti dovrše do ugovorenog roka. Produljenje roka je od strane Ministarstva jednom odobreno, ali ne i drugi put pa postoji mogućnost obveze povrata većeg dijela (cca 700.000,00 kn) dodijeljenog novca.

Iz navedenog je lako zaključiti tko je i kada zaustavio radove, ali osim toga postavlja se i pitanje kako se upće smijelo ugovoriti radove bez da su proračunom osigurani novci za njihovo plaćanje.

Dom za starije

Od ugovorenih 13,6 mil. kuna ukupno je izvedeno 11 mil kuna. Od toga, u 2014. izvedeni su radovi samo u vrijednosti od 297.332,00 kn, odnosno 2,2 % od vrijednosti ugovora, što dovoljno govori o aktivnostima na ovom projektu. Osim toga, uz ovaj projekt vezano je sudjelovanje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u financiranju građenja, gdje su točno određeni udjeli svakog partnera u financiranju projekta. Grad Rab svoj udio nije platio, a radovi nisu izvedeni u ugovorenom roku.

U okviru ovog projekta imamo situaciju da je nad izvođačem radova u 2011. godini otvoren stečajni postupak, no unatoč tome suradnja s njim je nastavljena (iako u ugovoru stoji da se u slučaju otvaranja stečaja isti može raskinuti), a u periodu 2012. -2013. je izvođaču plaćeno više nego što su stvarno izvedeni radovi (za cca 1.500.000,00 kn). Gradonačelnica je na tu činjenicu upozoravana od strane Povjerenstva koje je sama imenovala zaključkom od 24. rujna 2014. godine KLASA:023-01/14-01/121., i URBROJ:2169-01-01-14-01., te je izostala potrebna reakcija u zaštiti imovine i interesa Grada Raba. Tek je povjerenica Vlade RH gđa. Milena Marijan Peranić naložila zaštitu interesa Grada Raba u vezi svih nepravilnosti u vođenju ovog projekta. Valja reći i da se na vođenju ovog projekta izmijenio čitav niz gradskih službenika, koji su po njihovim riječima pod svojevrsnom prisilom preuzimali brojne registratore s dokumentacijom oko Doma za stare i nemoćne, za koje nisu niti znali što u njima piše, a niti su imali vremena (očito ni volje) to saznati. Dakle, projekt je vođen bez kontrole i bez odgovorne osobe od strane Grada Raba kao njegovog nositelja i investitora.

Državna cesta D105

Očito je da je cesta isključivo u trenucima kada je trebala poslužiti za reklamu bila projekt gradske uprave na čelu s SDP-om, a u svim svojim problematičnim fazama projekt Hrvatskih cesta.

Kolnička konstrukcija ceste od Snuge do Supetarske Drage Gornje je, osim u svom završnom dijelu (Gulići) dovršena u skladu s projektom do kraja lipnja ove godine. Ne razumijemo što je u ovom slučaju zaustavljeno, osim ako se pri tome ne misli na projektnu dokumentaciju za dionicu ceste D105 od Snuge do Pudarice. Za taj je projekt još tijekom prošle godine SDP tvrdio da je u izradi ili da je izrađen. Činjenica je da je sadašnja Gradska uprava tek ovoga ljeta definirala projektni zadatak i da je projekt uvršten u Plan nabave Hrvatskih cesta, ali još nije otvoren postupak javne nabave za odabir izrađivača projektne dokumentacije.

Neosporno je da je sadašnju cestu D105 u njenom punom profilu završila upravo aktualna gradska uprava na čelu s HDZ-om, koja je prethodno uspješno riješila sve imovinsko-pravne odnose u vezi njene izgradnje.

Zračna luka

U periodu 2013.-2015. od raspoloživih 692.844 eura (u okviu projekta CAN) realizirano je ukupno 16.245 eura, odnosno 2,3 %, i to na organiziranju konferencije o zaštiti i spašavanju i plaću vanjskog stručnjaka, angažiranog od strane Grada Raba na tom projektu , inače tadašnju tajnicu SDP-a Rab i bez potrebitog zaključka gradonačelnice o imenovanju i zaključivanju ugovora s tom osobom. Projekt zračne luke na ovaj način nije ni mogao biti ostvaren . Ovdje podsjećamo i na činjenicu ekonomske isplativnosti zračne luke koja se temeljila na dodatnih 200.000 putnika godišnje (usporedbe radi, zračna luka Krk čije funkcioniranje sufinancira i Grad Rab sa preko 70.000 kuna godišnje ima 130.000 dolazaka, a zračna luka na otoku Braču 10.000 putnika godišnje). Ne treba zanemariti niti rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode od 22. siječnja 2015. godine, KLASA: UP/I 612-07/14-60/125, URBROJ: 517-07-1-1-2-15-5, kojim se odbija zahtjev nositelja zahvata Grad Rab za zahvat „Izgradnja aerodroma Rab“ u Primorsko-goranskoj županiji, zbog značajnog negativnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže koji nije moguće isključiti s mjerama ublažavanja. 

Sanacija odlagališta otpada Sorinj

U periodu 2010. – 2014. zaključen je ugovor u vezi financiranja projektne dokumentacije za pretovarnu stanicu i četiri aneksa tog ugovora, te dva aneksa ugovora o izradi projekta sanacije odlagališta otpada. U svibnju ove godine dovršena izrada glavnog projekta pretovarne stanice. Ukupna vrijednost dokumentacije vezane uz pretovarnu stanicu iznosi 436.820,00 kuna, od čega se 194.000,00 kn odnose na račun za glavni projekt iz lipnja 2015., dok po osnovi projekta sanacije nije napravljeno ništa, tj. realizacija u zadnjih pet godina je 0 kuna (nula kuna)!!!

Kanalizacijski sustav Rab – povrat kredita Svjetske banke

Unaprijed se znalo kada na naplatu dospijeva 1. rata kredita i kako je raspoređen otplatni plan za preostalih 19 rata. Novac za otplatu bio je osiguran u Proračunskom fondu Grada Raba, ali ga više nema, jer je očito nenamjenski potrošen. Niti za jednu od ovogodišnje dvije rate nije na posebnom računu bilo dovoljno novaca, u travnju se radilo o manjku od 700.000 kn (?), a za ratu koja dospijeva 15.10. nedostaje više od 500.000 kn.

Osim što se samohvali sintagmom kako je SDP za razliku od drugih socijalno osjetljiviji , ne vidimo kakav je boljitak SDP svojim djelovanjem osigurao građanima Raba u posljednjih šest godina, već upravo suprotno, a posljedice takvog neodgovornog upravljanja novcem svih građana nažalost će se još duže vrijeme osjetiti. SDP-u Rab i županu Primorsko goranske županije nebi škodila barem mala doza samokritičnosti, tolerancije i uvažavanja mišljenja velike većine građana Raba iskazanom na demokratskim lokalnim izborima održanim u ožujku 2015. godine. 

Minimalno što očekujemo jest da SDP građanima Grada Raba konačno objasni kako i su i na koji način uspjeli ostaviti Grad Rab sa nepodmirenim obvezama od 20,5 mil. kuna kao i nekoliko milijuna neevidentiranih (skrivenih) obveza koje su se pojavile tek nakon primopredaje u ožujku, a za koje su znali ili su barem trebali znati. 

Dakle, sadašnjoj gradskoj upravi je ostala briga kako da riješi problem demoliranja gradskog proračuna i nekontroliranog trošenja gradskog novca od strane SDP-a. Nakon svih ovih činjenica svi se moramo zapitati kako je uopće moguće zaustaviti nešto što je već očito odavno zaustavljeno.

GRAD RAB

Nikola Grgurić, gradonačelnik