Home Vijesti Coach Franjo savjetuje | Evolucija čovjeka i što nam govori o tome kako bismo trebali jesti danas?

Coach Franjo savjetuje | Evolucija čovjeka i što nam govori o tome kako bismo trebali jesti danas?

0
Coach Franjo savjetuje | Evolucija čovjeka i što nam govori o tome kako bismo trebali jesti danas?

Foto: RabDanas

 

Jedemo dok ne zasitimo potrebu za proteinom i mikronutrijentima iz hrane bogate praznim kalorijama, a siromašnim pravim nutrijentima. Smanjeni unos životinjskog proteina i masnoća, te povećan unos praznih kalorija, za koje naše tijelo nije evoluiralo, rezultiralo je epidemijom pretilosti i “kroničnih” bolesti kojima nema naznake usporavanja.

Rab danas oglas

Ako je vjerovati teoriji evolucije, prije 7 do 5 milijuna godina naši preci odvojili su se od zajedničkog pretka – čimpanzi. Dok su čimpanze ostale na drveću i nastavile se hraniti lišćem i biljkama cijeli dan, te zadržale dugačka crijeva kako bi iz nutritivno siromašne hrane i vlakana mogle izvući dovoljno nutrijenata za normalno funkcioniranje, naši preci su se spustili na savanu i kako bi bolje uočili opasnost od grabežljivaca bili primorani početi hodati na dvije noge. Posljedica uspravnog hoda dovela je do smanjenja crijeva, što je omogućilo rast mozga. Kao što se ne zna što je nastalo prije kokoš ili jaje, tako je teško odrediti što se prije i na koji način dogodilo sa smanjenjem crijeva i rastom mozga. Spekulira se da je rast mozga dodatno poticala povećana potreba za komunikacijom, potreba za suradnjom, ili čak upotreba haluciogenih gljiva. Zatim kako su se crijeva smanjivala povećala se potreba za nutritivno bogatijom hranom pa smo se u tom periodu dominantno hranili kukcima, strvinama, gomoljima, divljim voćem i povrćem. Samim time nismo morali cijeli dan žvakati lišće, te smo više vremena mogli provoditi u druženju i komunikaciji, a nutritivno bogatija hrana davala je bolju okrijepu za mozak gladan kalorija.

 

Sve se promijenilo izumom alata prije 3.4 milijuna godina! To je glavna karakteristika koja nas dijeli od ostalih životinja. Korištenje alata omogućuje našim precima da love životinje i imaju prvi pristup organima i ostalim nutritivno bogatijim djelovima životinje. Počinju prerađivati hranu van tijela prije konzumacije što omogućuje daljnje smanjenje crijeva, smanjenje zubiju i povećanje mozga.

 

Najveći pomak dogodio se prije 2 milijuna godina kada su naši preci izumjeli vatru i počeli kuhati hranu. Ovaj izum omogućio je akceleraciju svega gore navedenog jer se kuhanjem dodatno povećava nutritivna vrijednost hrane i još je bolja apsorpcija nutrijenata u već tada dosta manje efikasnom probavnom traktu. Eksplozija u rastu mozga dovodi do izuma sve boljih i kompleksnijih alata, što za lov, što za preradu hrane; i naši preci postaju sve uspješniji u lovu većih životinja što im oslobađa vrijeme za druženje i komunikaciju. Povećava se potreba za komunikacijom i suradnjom što također potiče rast mozga. Istovremeno se otežava porod ženama, novorođenče postaje ovisnije o brizi roditelja, ali povećanje inteligencije opravdava potencijalne nedostatke.

 

Kako i gdje smo krenuli krivo sa prehranom?

Zanimljivo je da smo u periodu prije agrokulure imali veći mozak nego danas za 200ccm! Kosti su nam postale krhkije, a zubi počeli gubiti formu. Iako je razvoj agrokulture omogućio razvoj gradova, kraljevstva i carstva, te na kraju znanstvenu i industrijsku revoluciju, zdravlje pojedinca bilo je znatno narušeno.

Čak i ako ste skeptični po pitanju evolucije i načina na koji se moderan čovjek pojavio na planetu, kada se i jesmo pojavili, prije 300.000 godina već smo imali kompleksne alate, već smo vladali vatrom i bili lovci i skupljači. Ovo je ključno znati jer će nam više toga reći kako i gdje smo krenuli krivo sa prehranom. Idućih 285.000 godina lovili smo i jeli životinje što je bio glavni izvor prehrane i nutrijenata! Iz arheoloških nalaza zna se da je veliki dio prehrane dolazio iz namirnica životinjskog porijekla. Zna se i da smo jeli velike životinje poput mamuta koje je bilo relativno lako uloviti. Mamut nas se nije bojao, a mi bi ga ulovili sa naprednom suradnjom (zamke, jame sa šiljcima, vatra, koplja) i imali hrane u izobilju. Osim kopnenih životinja postoje dokazi da smo u nekim djelovima jeli ribe i ostale morske vrste. Također smo zadržali mogućnost da u slučaju neuspješnog lova ili kao dodatak prehrani, detoksifikacijom i preradom, nutrijente dobijemo iz hrane biljnog porijekla. Iz naše evolucije i davne povijesti vidljivo je da smo stvoreni za hranu životinjskog porijekla, prerađenu na neki način da joj povećamo nutritivnu vrijednost i olakšamo apsorpciju prije konzumacije. Naš mozak ogroman je potrošač kalorija i zahtjeva visoko kvalitetnu životinjsku mast kako bi ga nahranili.

 

 

Postepeno prije 15.000 do 10.000 godina u različito vrijeme u različitim djelovima svijeta pojavljuje se agrokultura. Ona nam omogućuje da na manjem mjestu prehranimo veći broj populacije. Gubimo znanje o lovu i skupljanju te se sve više oslanjamo na jednu ili dvije vrste žita i poneku domaću životinju To je rezultiralo nedostacima nutrijenata u prehrani te se po prvi puta vide negativne promjene po pitanju zdravlja čovjeka. Zanimljivo je da smo u periodu prije agrokulure imali veći mozak nego danas za 200ccm! Kosti su nam postale krhkije, a zubi počeli gubiti formu. Iako je razvoj agrokulture omogućio razvoj gradova, kraljevstva i carstva, te na kraju znanstvenu i industrijsku revoluciju, zdravlje pojedinca bilo je znatno narušeno.

 

Do prije 150 godina svaka prerada hrane podrazumijevala je povećanje nutritivne vrijednosti. Polako ali sigurno to se mijenja. Kako bi osigurali duže vrijeme na policama supermarketa namirnice su sve bogatije industrijskim “biljnim” uljima, brašnom, šećerom, i ostalim modernim dodacima, koji smanjuju gustoću nutrijenata, a povećava broj kalorija. Razvila se znanost kako od jeftinih sastojaka stvoriti ovisnost kod ljudi da ih ne možemo prestati jesti i da ih kupujemo sve više i više. Konzumacijom takve hrane naše tijelo gubi kompas sitosti. Jedemo dok ne zasitimo potrebu za proteinom i mikronutrijentima iz hrane bogate praznim kalorijama, a siromašnim pravim nutrijentima. Smanjeni unos životinjskog proteina i masnoća, te povećan unos praznih kalorija za koje naše tijelo nije evoluiralo rezultiralo je epidemijom pretilosti i “kroničnih” bolesti kojima nema naznake usporavanja.

 

Neki ljudi će istaknuti da su ljudi iz doba lovaca i skupljača živjeli u prosjeku 30 godina. To je istina samo kada se uzima u obzir smrtnost na porodu koja je tada bila puno veća nego danas. Kada bi u to vrijeme izašli iz dječačke dobi živjeli bi jednako dugo kao i danas ako ne i duže. Danas, čak i ako živimo duže, kvaliteta života u zadnjih 20 godina znatno je narušena.

 

Kada znamo za koju prehranu smo stvoreni iz naše povijesti, možemo donositi bolje odluke danas. Vratimo se korak u nazad sa našom prehranom i stavimo prioritet na protein iz namirnica životinjskog porijekla, jedimo mast koja prirodno dolazi uz protein, zasladimo se tu i tamo voćem i profitirajmo sa tijelom čovjeka prije agrokulture, sa svim benefitima koje nam nudi moderan način života!

 

Ako želite znati više pridružite se mojoj besplatnoj facebook grupi: facebook.com/groups/coachfranjo

 

Vaš Coach Franjo.

 

Ožujak 2021. | Franjo Maškarin mag.cin.

KOMENTIRAJ ČLANAK

Molimo, unesite Vaš komentar!
Molimo, ovdje unesite Vaše ime