Ovaj neumorni umirovljeni profesor Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu uvidjevši kako u našem govornom prostoru nema štiva koje bi dalo cjeloviti dokumentirani uvid u ono što je De Dominis htio, što je radio i kakvu je sudbinu doživio, uspio je kroz svoj hrabri uredničko-izdavački poduhvat „skicirati“ De Dominisov genij, humano djelo i nesretan kraj. U jednom od razgovora kojeg sam vodio s njime kazao mi je kako, po njegovom sudu, rehabilitacija De Dominisa ima dvije forme. On sam radio je na onoj ljudskoj, da se Dominisu kao čovjeku koji je život posvetio nastojanju da svijet postane bolji, vrati dostojanstvo, da se uspravi. Ona druga, crkvena, kazivao mi je dr. Maletić, može se dogoditi samo u Crkvi, a korisni utjecaji izvana mogu biti objektivni rezultati istraživanja Dominisova djela.

DE DOMINIS KAO ŽIVOTNA MISIJA

U jednom od razgovora kojeg sam vodio s njime kazao mi je kako, po njegovom sudu, rehabilitacija De Dominisa ima dvije forme. On sam radio je na onoj ljudskoj, da se Dominisu kao čovjeku koji je život posvetio nastojanju da svijet postane bolji, vrati dostojanstvo, da se uspravi. Ona druga, crkvena, kazivao mi je dr. Maletić, može se dogoditi samo u Crkvi, a korisni utjecaji izvana mogu biti objektivni rezultati istraživanja Dominisova djela. (H.H.)

U svom nastojanju da De Dominisa učini dostupnim i vidljivim, nakon dugih stoljeća sljepila i zaborava, prof. Maletić po prvi puta pokreće objavljivanje čitavog De Dominisovog opusa. Uređuje i objavljuje dvije knjige prijevoda njegovih radova koji obuhvaćaju sve teološke spise izvan De Dominisovog centralnog djela “De republica ecclesiastica”, a i to djelo, na latinskom izvorniku, Maletićev „Lamaro“ objavljuje prvi put nakon 1622. Uz to, izdaje i knjigu „Opera physica“ / „Radovi iz fizike“ na latinskom i hrvatskom paralelno.

Svojim izdanjem djela “De republica ecclesiastica” prof. Maletić ide i korak naprijed u odnosu na ona daleka, nepotpuna, izdanja. Naime, značajni Dominisov rad “Ostesio errorum “ u kojemu Dominis opovrgava tvrdnje slavnog španjolskog teologa Francisca Suareza da je Anglikanska crkva heretička sekta, u ranijim je izdanjima pridodan šestoj knjizi, a Maletić ga tiska kao zasebni volumen. Nadalje, prof. Maletić objavljuje i posljednje djelo Markantuna de Dominisa, do tada nikada u cijelosti tiskano – “Retraktacionum” ili “Posljednje razmatranje”. Ta je knjiga priređena prema mikrofilmiranom rukopisu koji se čuva u Apostolskoj knjižnici u Rimu.

Inicirao je prof. Maletić 2008. i znanstveni skup u Londonu gdje su se okupili vrhunski predavači poput prof. dr. sc. Noela Malcolma, znanstvenika koji je objavio Dominisovu biografiju i prof. dr. sc. Michaela Questiera, profesora povijesti na londonskom sveučilištu. U velikoj je mjeri zaslužan i za proglašenja 2010. UNESCO-vom godinom Markantuna de Dominisa, a na njegovu inicijativu uz pokroviteljstvo tadašnjeg predsjednika RH Ive Josipovića na Rabu je održan i veliki trodnevni simpozij povodom 450. godišnjice Dominisovog rođenja.

Ostaje nam za nadati se da će kroz nastojanja ljudi poput prof. Maletića, Markantun de Dominis ipak dobiti pravu mjeru uvažavanja ponajprije unutar vlastitog naroda, ali i mjesto koje mu pripada na pijedestalu humanizma, vizionarstva i kršćanskog nauka u Europskim razmjerima.

Opetovano hvala prof. Maletiću. na golemoj energiji i neviđenom zanosu kojim je dotaknuo naš otok nastojeći rasvijetliti tminu oko imena po mnogima najvećeg Rabljanina, Markantuna de Dominisa.