Iz sačuvanog reda plovidbe od luke Rab do luke Jablanac, za razdoblje od 16. travnja 1966. do 15. travnja 1967., vidljivo je da je otok Rab s kopnom bio povezan sa, kako su tada nazivane, 6 “pruga” dnevno, s tim da je pruga br. 1. na polasku iz luke Rab i na povratku iz luke Jablanac pristajala u Barbatu.

 

Od Lučko komunalnog poduzeća Rab promjenama pravnog statusa, koji se u međuvremenu odvijao, nastalo je današnje „Vrelo“ d.o.o. i dioničko društvo Rapska plovidba. Te dvije značajne tvrtke za gospodarstvo i stanovništvo otoka „živjele“ su zajedno do 31. srpnja 1996. godine.

 

Jedan od zajedničkih velikih događaja za obje tvrtke bilo je polaganje podmorske cijevi za dovod vode s kopna 11. studenog 1986. godine, kada je trajekt „Otoci“ asistirao danskom remorkeru i nosaču cijevi na tom velikom projektu.

 

 Iz arhive Sanjina Badurine Pilota

 

Prvi trajektni prijevoz Ćutinom

Kako je 1. lipnja 1963. godine, sada već legendarnim brodom „Ćutin“, obavljen prvi trajektni prijevoz iz luke Jablanac u luku Rab s pristajanjem kod restorana „Grand“, taj je datum Rapska plovidba uzela kao dan tvrtke.

 

Zapisano je da je 1963. godine u oba pravca prevezeno 27.728 putnika i 580 vozila, dok je ukupno do današnjih dana prevezeno preko 34 milijuna putnika i više od 11 milijuna raznih kategorija vozila.

Iz sačuvanog reda plovidbe od luke Rab do luke Jablanac, za razdoblje od 16. travnja 1966. do 15. travnja 1967., vidljivo je da je otok Rab s kopnom bio povezan sa, kako su tada nazivane, 6 “pruga” dnevno, s tim da je pruga br. 1. na polasku iz luke Rab i na povratku iz luke Jablanac pristajala u Barbatu.

 

U želji za daljnjim razvojem svoje otočne flote Rabljani su 1966. godine nabavili trajekt „Rabljanku“, a od „Ćutina“ do „Četiri zvonika“ nabavljeno je ili izgrađeno 10 trajekata, u prosjeku jedan unutar šest godina.

 

Zapisano je da je 1963. godine u oba pravca prevezeno 27.728 putnika i 580 vozila, dok je ukupno do današnjih dana prevezeno preko 34 milijuna putnika i više od 11 milijuna raznih kategorija vozila.

 

Obilježavanje bogate povijesti brodara lijepa je prigoda za prisjećanje na sve generacije pomoraca i djelatnika ovog rapskog brodara koji više nisu među nama, kao i za zahvalu na njihovom radu i doprinosu u razvoju Rapske plovidbe.

 

Dio pomoske povijesti brodara odnosi se na brodsko – putničku liniju Rab-Lun.

Naime, 1974. godine ukinuta je brodska linija koja je preko Raba povezivala Lun s Rijekom. Kako je Lun zajedno s Jakišnicom tada administrativno pripadao općini Rab, dogovorom općine i Rapske plovidbe kupljena je brodica „Igor“ te je tako uspostavljena lokalna linija. 1988. godine „Igor“ je rekonstruiran i dobio ime „Amico“, dok je brodica „Maslina“, koja danas održava liniju, kupljena i prilagođena potrebama prijevoza putnika 2014. godine. Od 01. srpnja 2017. godine linija ima status međužupanijske linije s cjelogodišnjim poslovanjem, odnosno sezonskim i izvansezonskim redom plovidbe. Iako obje županije (Primorsko-goranska i Lićko-senjska) subvencioniraju liniju, linija posluje sa gubitkom, između ostalog poradi malog prometa, ali zato na veliko zadovoljstvo svojih korisnika.

 

Sabor RH početkom ove godine donio je novi Zakon o pomorskom linijskom prometu, koji se u mnogome razlikuje od dosadašnjeg. Zakon je pred sve brodare koji održavaju državne linije u sustavu javnog linijskog pomorskog prijevoza i povezivanju otoka postavio mnoge izazove. Posebno se to odnosi na usklađenje s propisima Europske unije, ali i na primjenu načela slobode pružanja usluga u pomorskom prijevozu. Djelatnici i pomorci Rapske plovidbe znat će odgovoriti na spomenute izazove, a to su u dosadašnjoj povijesti već nebrojeno puta dokazali kako uspješnom plovidbom na moru tako i u realizaciji velikih razvojnih planova.

 

 

Izgradnja “zelenih” brodova

Pred Rapskom plovidbom su novi planovi razvoja, pogotovo u izgradnji zelenih brodova – trajekata, što je imperativ vremena i tržišta, ali i strategija Europske unije koja za takve namjene ima osigurana sredstva pa je rečeno sukladno Nacionalnom planu za oporavak i otpornost. U pravilu radi se o električnim brodovima, a za punjenje baterija takvih brodova u lukama, lučke uprave u suradnji sa HEP-om trebaju izgraditi odgovarajuću infrastrukturu.

 

Ljeto koje bi trebalo označiti kraj kemijskim WC-ima u Stinici

Objekti i poslovni objekti lučkih uprava u trajektnim pristaništima imaju osobiti značaj, posebno za turističko gospodarstvo koje ima otok Rab, jer preko njih idu prva upoznavanja kao i zadnji oproštaji s turističkom destinacijom. Hvale vrijedne su obavijesti Lučke uprave Senj, da se tijekom ljeta kemijski WC u Stinici zamjenjuje novim objektima te da će s izabranim izvođačem početi izgradnja nove rampe.

Lučka uprava Rab, poradi uređenja luke Mišnjak, u izradi je projekata za rekonstrukciju vodovodne i električne mreže te parking prostora i prometnog rješenja imajući u planu i komercijalne sadržaje u luci, za što trajektno pristanište Mišnjak, izgrađeno 1976. godine, ima potrebe. Početak realizacije planova očekuje se u idućoj godini.

 

Kako je turistička sezona počela na zadovoljavajući način nadamo se da će se tako i nastaviti, te izražavamo dobrodošlicu svima koji koriste i koji će koristiti usluge brodara u trajektnom povezivanju otoka sa kopnom.