logo mix

Rab Danas

Nezavisni internetski portal otoka Raba

IMP2022 Gif animacija

 

Subota, 26 Studeni 2022 10:40

Planinarski vremeplov - Izleti na Osoršćicu (otok Lošinj) 2007. i 2008.

Napisao/la Eros Grubišić
Ocijeni sadržaj
(1 glas)
Planinarski vremeplov - Izleti na Osoršćicu (otok Lošinj) 2007. i 2008. Foto-arhiva Planinarskog društva Rab

Ovim tekstom započinjemo seriju putopisa vezanih uz aktivnosti i izlete koje je Planinarsko društvo Kamenjak Rab organiziralo u zadnjih dva desetljeća svojeg postojanja. Želja nam je dočarati ljepote, izazove i čari planinarstva kako bi smo vas zainteresirali da nam se pridružite. Želimo se, također, s osmjehom prisjetiti nekih lijepih trenutaka naših života i nama dragih osoba koje su otišle, ali još uvijek hodaju s nama u mislima i sjećanjima.

 

Planinarsko društvo Kamenjak Rab osnovano je prije punih devedeset godina, 18. listopada 1932. godine. Datum ponovnog reaktiviranja/osnivanja društva je 21. ožujka 2003. godine.

 

Osoršćica

Kad s otoka Raba pogledate u smjeru zapada, lijepo se mogu vidjeti ocrtani obrisi brda Osoršćice najvećeg brda na otoku Lošinju. Zanimljivo je da je upravo Osoršćica bila prva planina jadranskog otočja koja je privukla pozornost turista još davne 1887. godine. Njezin najviši vrh se zove Televrin (589 mnv).

 

Na Osoršćicu smo organizirali dva izleta, 21. svibnja 2007. i 11. svibnja 2008. godine. Ljudima se jako svidjela. Oba puta vozili smo se M/B "Eros" do Osora, tog osebujnog, lijepog gradića na jugozapadnoj obali otoka Cresa. Povijest mjesta seže daleko u prošlost, čak više od 4000 godina, i to ga svrstava među najstarija naselja na istočnoj strani Jadrana. Kroz antiku i srednji vijek bio je i glavno administrativno središte arhipelaga. Osor se nalazi na uskoj prevlaci između otokâ Cresa i Lošinja koju presijeca umjetni Osorski tjesnac širine 8 m. Tjesnac su prije više od 2000 godina prokopali Rimljani kako bi lakše brodovima prešli u akvatorij Kvarnerića i na taj su način pretvorili jedan otok u dva, Lošinj i Cres. Preko tjesnaca je postavljen pokretni most preko kojeg prolaze vozila, a koji se otvara dva puta na dan (ujutro u 9 i navečer u 17 sati) kako bi propustio plovila koja zbog svoje visine ne mogu proći ispod mosta.

 

Od gradića kreće staza prema planinarskom domu Sveti Gaudent, najsjevernijoj točki otoka Lošinja. Planinarski dom Sveti Gaudent nalazi se na grebenu Mazova gora u području iznad Ridifuntane. To je nekadašnja talijanska vojna karaula koju je u planinarski dom preuredio HPD Osoršćica iz Malog Lošinja. Nazvan je po srednjovjekovnom osorskom biskupu i svecu Gaudentu koji je umro 1050. godine. Prema legendi živio je kao pustinjak u špilji ispod Televrine.

 

Od kuće se pruža širok vidik na tri strane, prema Malim i Velikim Srakanama, prema otoku Susku (Sansego) i otvorenom moru, Unijama i dalje prema rtu Kamenjak u Istri, mjestu Martinšćici, otocima Krku i Rabu i akvatoriju Kvarnerića.

 

Zahvaljujući udaljenosti od naselja i svjetala, dom se koristi i za noćno promatranje zvjezdanog neba. Do planinarskog doma ide blagi uspon od nekih sat vremena hoda. U domu smo organizirali i marendu, tako da se ekipa okrijepi prije polaska prema samom vrhu.

 

U potrazi za spiljom sv. Gaudenta

Prvi dio trase od doma je goli kamenjar koji se vrlo brzo pretvara u nisku šumu crnog bora. Staza zatim vodi zapadnim hrptom brda odakle fantastične panorame prema Susku oduzimaju dah. Na drugom izletu imali smo i specijalnu misiju za koju je bila zadužena posebna ekipa. Misija se sastojala od tog da se pronađe spilja u kojoj je za života boravio sveti Gaudent. Nakon tog vrha planinarska staza vodi dalje do vrha Sv. Mikula i prastare kapele sv. Nikole (u lokalnom govoru sv. Mikule) građene od klesanog kamena.

 

Sv. Mikula je najljepši vrh na otoku Lošinju, s jedinstvenim pogledom prema jugu otoka. U kapelici je planinarska upisna knjiga, a sama kapela može poslužiti kao zaklon od kiše i sunca jer je u nju uvijek moguće ući. Stazom s vrha, oštro nizbrdo, planinarima do Nerezina treba oko sat vremena. Staza na Osoršćicu je kružna i moguće je napraviti puni krug bez da se vraćate istom stazom tako da se na drugoj strani brda spustite u mjesto Nerezine, što smo i učinili na našem drugom izletu. Iz Nerezina može se isto tako krenuti prema vrhu, ali je uspon puno strmiji nego s osorske strane. Osoršćica je zahvalno odredište za izlete tijekom cijele godine.

Pročitano 752 puta

 

 RAT1 600

seakayakcroatia

 

BANNER350 BarbaSIME1