Home Vijesti Udruga rapskih samostreličara na 1051. Festi dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha

Udruga rapskih samostreličara na 1051. Festi dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha

0
Udruga rapskih samostreličara na 1051. Festi dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha

Foto: RabDanas

 

Temelji se na legendi o pojavljivanju svetog Vlaha, koji je pomogao Dubrovčanima u obrani od Mlečana. Festa traje ukupno četiri dana i blagdan je svih stanovnika Dubrovačke republike, a u njoj učestvuju i brojni gosti. Ove godine među gostima se našlo sedam povijesnih postrojbi, od kojih su tri bratimljene postrojbe: Društvo sv. Grgur iz Požege, Kostelska pistola iz Pregrade i Udruga Rapskih samostreličara kao stalni gosti, te Turopoljski banderij, Zrinska garda Čakovec, Karlovačka građanska garda i Šibenska gradska straža.

Rab danas oglas

 

Udruga rapskih samostreličara koja je je pobratimljena s Društvom dubrovačkih trombunjera, već godinama sa svojom delegacijom tradicionalno sudjeluje na Festama sv. Vlaha, baš kao što Dubrovački trombunjeri sudjeluju na Rabskoj Fjeri.

 

Ove godine na Festu se uputilo pet članica i članova ove rapske viteške udruge i to dvoje iz sekcije streličara, jedan topnik u svojstvu zastavničara (barjaktara), te i dvije članice plesne sekcije. Na put do Dubrovnika, koji je trajao dobrih šest sati, rapska je petorka krenula kombijem ujutro 1. veljače. Na odmorištu Krka susreli su se s prijateljima iz nekolicine drugih povijesnih postrojbi, a po dolasku u Dubrovnik najprije su otišli u Komolac, na mjesno groblje, kako bi u ime Udruge zapalili svijeću pokojnom Antunu Knegu, dragom prijatelju iz Društva dubrovačkih trombunjera. Usput su posjetili i vrelo Omble, najkraće Hrvatske rječice. Uslijedila je večera s pripadnicima ostalih povijesnih postrojbi u hotelu, a onda su im se pridružili predsjednik Tomislav Macan i brojni članovi Društva njihovih domaćina, pa je druženje potrajalo do sitnih sati.

 

Idućeg jutra Rabljani su otišli u obilazak kulturnih znamenitosti grada pod vodstvom gospodina Pera Knege, a poslijepodne su u svojim odorama prisustvovali „otvoru Feste“, nakon kojeg je uslijedilo „grličanje“, te primanje kod gradonačelnika. Navečer je ponovno uslijedilo druženje s prijateljima iz drugih postrojbi i s domaćinima.

 

Dan sv. Vlaha, unatoč priličnom naporu kojeg iziskuje cjelodnevno nošenje odora i sudjelovanje u brojnim aktivnostima, protekao je u vrlo ugodnom društvu i nadasve pozitivnom raspoloženju, jer biti dio Feste doista je iznimna čast i ispunjavajući osjećaj kojeg je teško riječima opisati – to jednostavno treba doživjeti.

Dubrovčani su se ponovno pokazali besprijekornim domaćinima, a navečer je uslijedila zajednička proslava Sveca koja je potrajala do ranih jutarnjih sati.

 

 

Subotu su članovi Udruge rapskih samostreličara proveli u obilasku Srđa, a potom i Sokol Grada uz pratnju – vodiča, trombunjera Mara Grbića. Večer je bila rezervirana za predstavljanje filma o Dubrovačkim trombunjerima, a u nedjelju su, zbog zabrinjavajuće vremenske prognoze i upitnog prometovanja trajekta, Rabljani već u jutarnjim satima krenuli put svojega otoka, pa nisu prisustvovali zatvaranju Feste. Sve u svemu bilo je to jedno predivno iskustvo, koje će još dodatno učvrstiti davno ostvareno prijateljstvo između dviju Udruga.

 

O Festi sv. Vlaha

Glavna Festa traje četiri dana, a „otvor Feste“ (otvaranje) protiče na Kandeloru (Svijećnicu), 2. veljače, kada se čitaju čestitke koje su Dubrovkinjama i Dubrovčanima upućene sa svih strana svijeta. Zatim djevojčice u narodnim nošnjama, trznice, prinose biskupu plodove zemlje: kruh, vino, ulje, voće i svijeće, koje on blagoslivlja, a potom se, prema tradiciji, iz košare na slobodu puštaju bijele golubice. Nakon toga, festanjuli (svetkovnici) podižu Parčev barjak uz himnu sv. Vlahu. Svake godine biraju se po dva festanjula, jedan obrtnik i jedan pomorac. Ceremonija otvora Feste završava svečanim grličanjem, tj. blagoslovom grla. Prigodom kađenja glave sv. Vlaha na prvoj večernjoj misi, Dubrovački trombunjeri u gradskom portu ispaljuju 21 plotun.

 

Aktivnosti na sam dan sv. Vlaha, 3. veljače, započinju jako rano i traju kroz cijeli dan. Rabljane će tijek događanja podsjetiti na njihovo zavjetno hodoćašće „Križi“. Naime, nakon početnog blagoslova svih prisutnih po završetku prve mise, gradski barjaci dočekuju prigradske, te odlaze na klanjanje Parcu. Svako selo, mjesto ima svoju glavnu crkvu i njezin barjak, a za glavnim barjakom idu sve kapelice tih mjesta sa svojim barjacima. Također se gradski i riječki trombunjeri pozdravljaju pucanjem. Pucanje se nastavlja kroz nadoilazeće povijanje (izvijanje) barjaka. Zatim se formira procesija koja prolazi Stradunom i dolazi do crkve sv. Vlaha. Ovdje trombunjeri sa svojim gostima staju u špalir kroz koji prolaze barjaci te se naklone (poklone) Parcu i produže na misu. S obzirom na mnogobrojne sudionike, ovaj dio traje do poslijepodneva, kada ispred katedrale svi barjaktari sa svojim pratiteljima pozdravljaju biskupa i festanjule.

Dubrovački trombunjeri za to vrijeme u gradskom portu ispaljuju salve. Nakon zajedničkog naklona svih barjaka Parcu, barjaktari se na raznim lokacijama grada naklanjaju jedni drugima i zažele sve najbolje “do dogodine”.

 

 

Zadnjeg dana, 5. veljače, rano ujutro ispred crkve sv. Vlaha okupljaju se festanjuli, trombunjeri i barjaktari koji se nakon blagoslova upućuju na Goricu, a usput im se priključuju i ostali barjaci koje trombunjeri pozdravljaju pucanjem. Nakon mise slijedi grličanje, a onda se ide sa Gorice, te slijedi ponovno klanjanje barjaka i pozdrav trombunjera pucanjem. Na Stradunu se opet formira početna procesija koja se vraća do crkve sv. Vlaha, gdje se uz spuštanje barjaka Parca zatvara Festa. Na Peskariji, na velikom mulu, trombunjeri ispaljuju salve za festanjule, a za kraj Feste novi festanjuli, njihove gospođe i gradonačelnik pucaju iz trombuna.

 

Grličanje i Sloboština sv. Vlaha

Sveti Vlaho (Blaž) bio je liječnik. Zbog čestita života vjernici i svećenici odabrali su ga za biskupa u Maloj Aziji u vrijeme teških progona kršćana. Obred blagoslova grla veže se uz predaju o njegovom polaganju ruku na dijete kojem je u grlu zapela kost. Učinio je znak križa i molio je Boga da dijete oslobodi te kosti te je doživio uslišanje. Nakon toga je zamolio da Bog to učini svaki put onome tko mu se u molitvi i vjeri obrati u njegovo ime.

Blagoslov grla kao obred pojavljuje se u IV. stoljeću, a korištenje svijeća pri molitvi znak je blizine blagdanu Svijećnice. Obred nazvan grličanje vrši se nakon svete mise.

 

Festa sv. Vlaha je bio blagdan svih stanovnika Dubrovačke republike. Kako bi se omogućilo sudjelovanje svima, uvedena je tzv. “Sloboština Sv. Vlaha”, razdoblje kad je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao dva dana prije i dva dana poslije blagdana slobodno doći u grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana).

 

 

Barjaci simboliziraju neku zajednicu. U crkvenom smislu neku Župu ili Bratovštinu. Za vrijeme Republike, na sv. Vlaha se vršila smotra postrojbi, te su pod svojim barjacima dolazili vojno sposobni muškarci i svojim poklonom knezu i biskupu odavali svoju poniznost i privrženost. Poklon i izvijanje barjaka je bio po tri puta u čast Presvetog trojstva.

 

Na kraju nastojanja da se i kroz ovaj osvrt rapskoj javnosti približe običaji vezani uz održavanje Feste sv. Vlaha, članovi Udruge rapskih samostreličara, kojima je bila iznimna čast sudjelovati na Festi, i ovim se putem žele zahvaliti svojim predivnim domaćinima Dubrovačkim trombunjerima i predsjedniku DruštvaTomislavu Macanu na njihovom trudu i brizi.

 

Živio sveti Vlaho! Nazdravlje Vam Festa!

KOMENTIRAJ ČLANAK

Molimo, unesite Vaš komentar!
Molimo, ovdje unesite Vaše ime