Home Vijesti TRB – Upravljanje povijesnim gradom – revitalizacija povijesne jezgre grada Raba

TRB – Upravljanje povijesnim gradom – revitalizacija povijesne jezgre grada Raba

0
TRB – Upravljanje povijesnim gradom – revitalizacija povijesne jezgre grada Raba

Foto: Foto: Hrvoje Hodak

U uvodnom je dijelu bilo riječi o određivanju pojma baština koji se odnosi ne samo na spomenike već i na čitave krajobraze. Jedno od ključnih pitanja je svakako čija je baština? Odnosno kome je i radi čega bitna te osim što baština ima identitesku funkciju ona je ujedno i resurs. Noviji pristupi shvaćanju baštine, povijesnoga grada i krajolika pretpostavljaju ujedno i njihovu integralnu zaštitu. Važno je stoga razviti čitav niz alata kojima će se dobro upravljati upravo povijesnim urbanim krajolicima, a sam je predavač naveo čitav niz primjera dobre prakse kao što su to Dubrovnik, Venecija, Brugge, Bruxelles, Bordeaux itd.

{gallery}TRB Kabalin{/gallery}

Rab danas oglas

Predavač je istaknuo da je bolje koristiti sintagmu povijesnoga grada što je primjenjivo upravo na grad Rab umjesto užega određenja kao što je to povijesna jezgra koja bi uključivala tek dio povijesnoga grada.

Što se tiče zakona koji su primjenjivi i na povijesni grad Rab, kako ističe predavač, to su Zakon o zaštiti prirode te Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Tako nije bilo na odmet prisjetiti se da je u Registar ministarstva kulture RH upisan veći broj nepokretnih kulturnih dobara kao što su to redom:

  • Barbat na Rabu: Podmorsko arheološko nalazište; Utvrda sv. Damjana; 
  • Kampor: Franjevački samostanski kompleks sv. Bernardina Sijenskoga; 
  • Rab: Asocijativni krajolik Golog otoka; Benediktinski samostan sv. Andrije apostola; crkva sv. križa; Kapela sv. Franje; Katedrala sv. Marije; Kneževa palača; Ostaci crkve sv. Ivana Evanđelista, samostana i zvonika; Palača Nimira, mala; Veli zvonik; 
  • Supetarska Draga: Podmorska arheološka zona; Samostan benediktinaca s crkvom sv. Petra te 
  • sama Povijesna urbana cjelina Raba (povijesni grad Rab).

Već je iz ovoga popisa vidljivo da su u Registar RH upisani i svi benediktinski samostani.

Apartmanizacija poljoprivrednih prostora ili kruzerski turizam svakako nisu nešto što će pridonijeti razvoju i dobrom upravljanju jer je riječ o neodrživim fenomenima što je predavač pokazao na čitavom nizu primjera, od kruzerskoga turizma u Dubrovniku, golf terena na Srđu, povećanje prometa na Lopudu, bušotina na Jadranu i sl. Napravljena je i usporedba s Rabom iz koje je proizašlo da prema statistikama na Rabu ne opada broj noćenja dok je npr. u destinacijama kruzerskoga turizma broj noćenja u stalnom i drastičnome padu.

Predavač je objasnio i neke temeljne dokumente kao što su UNESCO Konvencija o zaštiti svjetske i kulturne baštine (WHC) čiji je i Hrvatska potpisnik. Važan je i nezaobilazan stoga segment zaštite i upravljanja povijesnom baštinom kroz koje se treba osigurati održavanje i unapređivanje vrijednosti, cjelovitosti i autentičnosti baštine u budućnosti. Sva dobra stoga moraju imati dugoročnu zakonodavnu, regulatornu, institucionalnu i/ili tradicionalnu zaštitu i upravljanje kako bi se osiguralo njihovo čuvanje.

Određivanje zaštitne zone uključuje i neposredno okruženje nominiranoga dobra, tako npr. nije samo riječ o gradu Rabu kao cjelini omeđenoj zidinama već o cijeloj vizuri grada Raba na koju se odražava i koju mogu mijenjati različiti zahvati u njegovoj neposrednoj blizini. Dan je primjer grada Korčule i izgradnje shopping centra u zaleđu grada što je bitno promijenilo vizuru, dok je na Rabu do takve promjene došlo npr. izgradnjom hotela Padova ili nove zgrade carinarnice kojom se dijelom zaklonila Katedrala (usp. registirano kulturno dobro). Dakle, očito se nije baš vodilo računa o utjecaju na baštinu u smislu očuvanja tradicionalne i prepoznatljive vizure povijesnoga grada.

Plan upravljanja povijesnim gradom

Predavač je objasnio mogućnosti sustava upravljanja te je istaknuo da je dobro imati odgovarajući plan upravljanja ili neki drugi dokumentirani sustav upravljanja koji treba osigurati očuvanje izuzetne univerzalne vrijednosti dobra. Pritom dobro je imati participativan pristup odnosno tzv. botom up pristup gdje u izradi toga strateškoga dokumenta sudjeluju svi dionici: od građana do predstavnika različitih institucija i stručnjaka. Naime, svako korištenje baštine mora biti ekološki i kulturno održivo, a do toga treba doći sustavnim promišljanjem (ciklusom planiranja), provođenjem strategije, monitoringa, evaluacijom provedenoga te povratnim rezultatima učinjenoga. Bitno je uključiti partnere i sve zainteresirane strane.

Važno je istaknuti da pod planovima upravljanja ne mislimo na konzervatorske studije, arhitektonske projekte obnove, planove održavanja, razne poslovne planove, planove upravljanja posjetiteljima te svakako ne mislimo na plan razvoja turizma. Plan upravljanja strateški je dokument koji koordinira i određuje prioritete, predviđa alate za donošenje i provedbu odluka te restriktivne kao i poticajne mjere. U tom bi smislu plan upravljanja povijesnim gradom Rabom bio vrlo blizak planu revitalizacije povijesne jezgre grada Raba.

Apartmanizacija poljoprivrednih prostora ili kruzerski turizam svakako nisu nešto što će pridonijeti razvoju i dobrom upravljanju jer je riječ o neodrživim fenomenima što je predavač pokazao na čitavom nizu primjera, od kruzerskoga turizma u Dubrovniku, golf terena na Srđu, povećanje prometa na Lopudu, bušotina na Jadranu i sl. Napravljena je i usporedba s Rabom iz koje je proizašlo da prema statistikama na Rabu ne opada broj noćenja dok je npr. u destinacijama kruzerskoga turizma broj noćenja u stalnom i drastičnome padu.

Najveća prijetnja, iako to nije po ničemu zapravo iznimka, jest depopulacija i gerontizacija gradske jezgre i povijesnoga grada. Upravo je taj segment nešto na čemu bi se trebalo sustavno i strateški planirati – dobro upravljati.

Trebalo bi napraviti dobru socioekonomsku analizu povijesne jezgre (kao što je to bilo npr. u Šibeniku u sklopu projekta JEWEL što se moglo vidjeti na predavanju) te odrediti ciljeve kao što su revitalizacija funkcije stanovanja odnosno poboljšanje uvjeta za stanovanje u povijesnoj jezgri, promoviranje različitih oblika stanovanja u povijesnoj jezgri, razvoj održivog turizma kroz promicanje kulturnih djelatnosti, obnova i rekonstrukcija javne komunalne infrastrukture, uspostava sustava za energetsku učinkovitost na području povijesne jezgre, integrirana reorganizacija javnog prijevoza, smanjenje automobilskog prometa, poboljšanje sustava prometa u mirovanju, pa sve do povećanja svijesti o vrijednostima povijesne jezgre (kroz tiskanje različitih brošura, javnih predavanja i sl.). Zatim je za svaki cilj potrebno odrediti aktivnosti koje će dovesti do njega (npr. razvoj kulturnih i zabavnih sadržaja van turističke sezone, sanacija i poboljšanje zvučne izolacije u ugostiteljskim objektima na području jezgre, poboljšanje sustava opskrbe rezidencijalnog stanovništva, pružanje financijske olakšice stanovnicima povijesne jezgre, uspostava dječje igraonice i povezanih sadržaja na području jezgre, identificiranje neiskorištenih objekata u svrhu prenamjene i revitalizacije, detaljna razrada standarda rada u građevini, arhitekturi, konzervaciji i restauraciji prilikom prenamjene zahvata u obnovi objekata u povijesnoj jezgri i sl.), te indikatore i potencijalne izvore financiranja za koje su sugestija svakako EU fondovi.

Jesmo li na dobrom putu?

Obzirom da je inicijator pokretanja izrade plana upravljanja odnosno plana revitalizacije uvijek sama jedinica lokalne samouprave, zanimljivo je bilo primjetiti da su su predavanju, pored zainteresirane javnosti, prisustvovali i svi gradski pročelnici predvođeni gradonačelnikom Nikolom Grgurićem i njegovim zamjenikom Denisom Deželjinom, te predsjednik i prvi potpredsjednik Gradskog vijeća Željko Peran i Slobodan Frankić. Ako je suditi po do sada pokrenutim projektima kao što su vraćanje tzv. stare pijace u Varoš odnosno prenamjene dosadašnje ponude onom autohtonom i tradicijskom, plan rekonstrukcije i sanacije Donje ulice, zona rekreacije sportskoga poligona u parku Komrčar pa do manifestacija izvan sezone kao što su Rab Advent ili pak nedavnih predsezonskih Kantuna čini se da je ova Uprava na dobrom putu. Tim više što je nakon predavanja povedena kratka rasprava u kojoj se moglo jasno čuti da je plan upravljanja povijesnim gradom Rabom nešto što se svakako planira napraviti u skorije vrijeme.

KOMENTIRAJ ČLANAK

Molimo, unesite Vaš komentar!
Molimo, ovdje unesite Vaše ime