„Pod odijevanjem u etnološkom smislu podrazumjevamo svekoliko opremanje ljudskoga tijela: odjeću, obuću, nakit te češljanje, odnosno uređenje glave. Uobičajeno je da se cijeli taj kompleks označava književno-jezičnim pojmom narodna nošnja, iako ga narodni govor nije poznavao (...) vanjski se izgled seljaka, i svakidašnji i blagdanski, oblikovao prepoznatljivim stilom (...) taj je stil proizlazio iz tadašnjega načina života, bio određen mnogim njegovim dijelovima, ali također i prilagođen mnogim njegovim potrebama“ (Čapo-Žmegač i sur., 1998: 109).
Prema današnjim podacima epidemiološke službe Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite Grada Raba, u proteklih tjedan dana uzeto je 111 briseva u svrhu testiranja na SARS-CoV-2 virus, a na svim obrađenim uzorcima utvrđeno je 28 novih slučajeva, dok je jedan slučaj oboljenja dijagnosticiran brzim antigenskim testom. Trenutno na Rabu imamo ukupno 34 oboljelih od bolesti COVID-19. Svi oboljeli se zbog blaže kliničke slike nalaze u izolaciji i na liječenju, dok je jedna osoba hospitalizirana u KBC Rijeka. U samoizolaciji se prati 81 osoba.
Sloboda je jedna od brojnih riječi kojima izražavamo svoju čežnju, riječ koja nas oduvijek pokreće. U svom srcu čeznemo za tim da budemo slobodni, slobodni od ljudske moći, slobodni od suda drugih o nama, slobodni od prisila, od strahova, od skrupula, od navezanosti. Emocije, strasti, potrebe i mnoge želje utječu na nas i djeluju na našu slobodu. A duhovna je tradicija već od davnih vremena zacrtala putove kojima se oslobađamo straha od moći vanjskih činitelja. Duhovan čovjek je uvijek i slobodan čovjek, koji nije određen nečim izvanjskim, nego živi iz svoje nutrine prema van, slobodan od mišljenja i očekivanja drugih, slobodan od prisila vlastitih potreba i želja.
U svojem opisu miha sjevernojadranskih otoka (Raba, Paga i Cresa), istanknuti član ansambla Lado, osnivač i voditelj Centra za tradicijska glazbala Hrvatske, Stjepan Večković, posebno ističe rapski mih, pa tako piše: „Na Rabu se također može naći i svirala miha s 'obrnutim' rasporedom rupica za prebiranje. Uobičajeno je da na desnoj strani svirale bude šest rupica, a na lijevoj dvije, dok neki svirači na Rabu koriste svirale na kojima je šest rupica s lijeve, a dvije s desne strane. To nema baš nikakvu ulogu u kvaliteti sviranja i ovisi o individualnim sklonostima pojedinog svirača.“
Rapski tanac ili tancanje uz mih kao narodni ples nastao je pod okriljem rapskih sela, dok se u samom gradu Rabu ta vrsta zabave odvijala na drugačiji način. U svim selima na Rabu, uz svakodnevni težački posao, naši su se preci i družili, veseli, pjevali, šalili, pa i zaplesali. Najčešće u vrijeme vjerskih blagdana, u danima mesopusta i svečanostima vjenčanja.
Prema današnjim podacima (srijeda, 24.3.2021.) epidemiološke službe Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite Grada Raba, u proteklih tjedan dana uzeto je 80 briseva u svrhu testiranja na SARS-CoV-2 virus, a na svim obrađenim uzorcima utvrđeno je 12 novih slučajeva, dok je jedan slučaj oboljenja dijagnosticiran brzim antigenskim testom. Trenutno na Rabu imamo ukupno 18 oboljelih od bolesti COVID-19. Svi oboljeli se zbog blaže kliničke slike nalaze u izolaciji i na liječenju, dok je jedna osoba hospitalizirana u KBC Rijeka. U samoizolaciji se prati 37 osoba.
Županijskoj lučkoj upravi Rab dodijeljeno je 5 milijuna kuna za izvođenje radova na projektu “Rekonstrukcija i dogradnja luke San Marino“ te za izvođenje radova na projektu" i „Sanacija i rekonstrukcija luke Melak, II. Faza“. U ime ŽLU Rab ugovor o sufinanciranju potpisao je ravnatelj Nenad Debelić.
Otok Rab (Grad Rab i Općina Lopar) i ove godine uključuje se u program Noći muzeja koji je pokrenut 2005. godine na inicijativu Hrvatskog muzejskog društva.
Folklorna sekcija "Udruge umirovljenika otoka Raba" snimila je prije 10 godina ovaj dokumentarni film o folklornoj kulturnoj baštini otoka Raba.
Prije par godina vodio sam jednu braniteljsko-domoljubnu udrugu u čijim aktivnostima je sudjelovalo i puno mladih ljudi iz cijele Hrvatske. Jedna od aktivnosti bile su i humanitarne akcije u kojima su se ti mladi ljudi posebno iskazali. Među tim mladima bile su sestre Prašnjak iz Strašnika, sela za koje mnogi nikad nisu čuli sve do sad, na žalost. Te cure su uvijek davale sve od sebe da pomognu drugima, iako ni same nisu imale puno. U tom malom selu Strašnik osnovale su udrugu mladih Strašnika, organizirale zabave, druženja, radne akcije, humanitarne akcije... I živjeli mirno i skromno u svome selu koje je stradalo u Domovinskom ratu.
